Nakon pada MiG-a, s vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga, predsjednikom Republike Ivom Josipovićem, razgovarali smo o posljedicama te nesreće i o budućnosti Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost, na koju će pozvati i čelnike oporbe, predsjednik je najavio za početak rujna. Smatra, naime, da se odluka o budućnosti ratnog zrakoplovstva mora donijeti konsenzusom.
Istraga i odgovornost
Je li se nakon pada MiG-a upalio alarm? Je li ugrožena sigurnost našeg neba?
Kada se dogodi ovakva nesreća, moramo se zapitati o uzrocima. To što padaju i avioni drugih država, čak i najsuvremeniji poput američkog F-35, možda nam može biti neka utjeha, ali sigurno ne i alibi da slegnemo ramenima i ne sagledamo gdje je bila pogreška. O odgovornosti za nesreću moći ćemo razgovarati kad istraga bude završena. Očekujem da će to biti u dogledno vrijeme. I ova je nesreća pokazala da, s jedne strane imamo odlične ljude, ali da tehnika nije primjerena. Pilot, pukovnik Stanko Hrženjak, reagirao je sjajno, spriječio je moguće tragične posljedice zbog pada aviona, ali i spasio svoj život. No, činjenica je da je avion kojim je pilotirao bio vrlo star. Ipak, riječ je o avionu koji je bio licenciran za letenje i nije bilo sumnje u njegovu sposobnost za let. Istraga mora pokazati što se dogodilo, je li riječ o kvaru koji se mogao izbjeći, jesu li poštovane sve propisane procedure. Ako je u lancu donošenja odluka tko pogriješio, morat će snositi odgovornost. Moram istaknuti, bez obzira na nesreću, da je hrvatsko nebo sigurno i da preostali avioni i ovog trenutka stoje spremni za njegovu zaštitu.
Smatrate li da su odluke o remontu starih MiG-ova bile dobre?
Remont aviona koje imamo bila je jedina moguća odluka, naravno, ako ne izađemo iz područja realnosti. Pitanje borbenog zrakoplovstva raspravljam već s drugom vladom, jednom HDZ-a i sada ovom SDP-a. Obje su vlade željele najbolje moguće rješenje za naše borbeno zrakoplovstvo, no to rješenje, kupnju nove eskadrile zrakoplova, Hrvatska si jednostavno nije mogla priuštiti. Najjeftinija varijanta koja je nuđena jest Gripenova ponuda za šest jednosjeda i dva dvosjeda od oko 550 milijuna eura. Ta cijena obuhvaća opremu za tzv. air policing, ali ne i sve potrebno borbeno naoružanje. Ponuda za eskadrilu odgovarajućih aviona F-16 prelazi milijardu dolara. U teškoj gospodarskoj situaciji u kojoj smo već godinama, obje vlade bile su svjesne da bi kupnja novih aviona bila opasna avantura za stabilnost ionako krhkih državnih financija. Zato je odluka o remontu bila dobra i jedina ispravna. Ona nam omogućava da zadržimo funkciju borbenog zrakoplovstva do 2024. godine, uz opasnost da zbog starosti modela oko 2019. godine ponestane rezervnih dijelova. Zato odluku o tome što sa zrakoplovstvom treba donijeti do 2016. godine. Tada bismo imali vremena ili za uvođenje novih, modernijih zrakoplova, ili za opciju zajedničkih resursa sa zemljama saveznicama.
Koje su nam uopće opcije u vezi sa zrakoplovstvom?
Prvo, možemo donijeti odluku o kupnji novih aviona. Takva odluka pretpostavlja iznalaženje ozbiljnih sredstava za njihovu nabavu u državnom proračunu ili kakvog posebnog aranžmana koji bi nam olakšao kupnju. Drugo, možemo, kako su to činili susjedi Slovenci, zaštitu zračnog prostora prepustiti nekoj savezničkoj državi, dakako, uz odgovarajuću naknadu. Slovencima je jedno vrijeme besplatnu zaštitu pružala Italija. Treća je opcija ona u kojoj imamo zajedničke zračne snage s nekim od zemalja NATO saveza, pri čemu svaka od zemalja plaća dio troškova i sudjeluje u zajedničkim obrambenim poslovima kadrovima, opremom i drugim angažmanom. Vrlo sam nesklon tome da Hrvatska prepušta obranu svog zračnog prostora drugoj državi. Izbor između prve i treće opcije, u kojima Hrvatska zadržava obrambenu sposobnost sama ili dijeleći je s drugima, ovisit će o financijskim mogućnostima države.
Najbolje bi bilo kada bismo samostalno mogli štititi svoje nebo. Ali, i sad neke od funkcija kontrole zračnog prostora, poput radarskog nadzora, obavljamo zajedno sa saveznicima. Moram još upozoriti i na to da borbeni zrakoplovi nisu jedine letjelice našeg zrakoplovstva. Osim 12 MiG-ova 21, zrakoplova koji će moći štititi naše nebo do 2024. godine, tu su i helikopterske snage s 24 transportna helikoptera Mi-8, 25 školskih aviona, osam školskih helikoptera, pet kanadera i pet zračnih traktora te vrlo napredan radarski sustav. Helikopteri su multifunkcionalni i, osim vojnih, obavljaju i civilne zadaće, pogotovu u akcijama spašavanja i obavljanja medicinskih letova.
Inače, početkom rujna održat će se sjednica Vijeća za obranu na kojemu će se raspravljati i o nesreći. Kada je riječ o budućnosti zrakoplovstva, potreban je nacionalni konsenzus o jednoj od tri verzije njegova razvoja. U pripremi sjednice Vijeća, pozvat ću i šefove oporbenih stranaka da čujem kako oni vide budućnost našeg zrakoplovstva. Naravno, konačnu će odluku, bilo kroz programske i razvojne akte, bilo kroz održivi proračun, a i kroz političke odluke, dati Sabor Republike Hrvatske.
Tko će, i po kojim kriterijima, donijeti odluku o odgovornosti ministra obrane Ante Kotromanovića?
Za sada, za takvo je pitanje prerano. Ministar Kotromanović je odgovorna i savjesna osoba, koja se ističe ratnim iskustvom i vojnim znanjima. Zato je i sam istaknuo potrebu preispitivanja vlastite odgovornosti. Ona će ovisiti o nalazu istrage i o tome je li u sustavu donesena koja pogrešna odluka za koju bi on politički ili pravno mogao biti odgovoran. Pričekajmo nalaz istrage jer bez njega nije moguće odgovoriti na pitanje o odgovornosti za nesreću. Načelno, ministar može i sam preuzeti odgovornost, ili o tome mogu odlučiti premijer i Sabor.
Susret u Walesu
Početkom rujna idete u Wales na Skupštinu NATO saveza. Hoćete li se, s obzirom na dužnosti koje obnašate, ondje sresti s protukandidatkinjom na sljedećim predsjedničkim izborima Kolindom Grabar-Kitarović?
Vrlo vjerojatno. Vodit ću delegaciju Republike Hrvatske i sudjelovati neposredno u radu Skupštine te donositi odluke zajedno s drugim šefovima delegacija država članica. Gospođa Grabar-Kitarović bit će ondje da nam s drugim službenicima i dužnosnicima NATO-a pomogne u pripremi i radu Skupštine. To što ćemo oboje biti kandidati na sljedećim predsjedničkim izborima, ne utječe na naše uloge na Skupštini i siguran sam da će svatko svoj posao obaviti na najbolji mogući način.
Nećemo ukinuti hrvatsko zrakoplovstvo ! Nećemo ! Ali ćemo ukinuti Ivu Josipovića.....