Gotovo dvostruko veći broj Hrvata vjeruje da njihova potrošačka prava bolje štite udruge potrošača (58 posto) nego Vlada, ministarstva i ostala tijela javne vlasti (32 posto).
Nije poznato koliko Hrvata vjeruje da njihova potrošačka prava može dobro zaštititi novi europski povjerenik Neven Mimica, no opsežno istraživanje koje je otkrilo podatak o većem povjerenju u udruge nego u Vladu poslužit će Mimici, zajedno s tisućama drugih sličnih podataka, da bolje definira koje će poteze povlačiti u kratkom, jednogodišnjem mandatu na mjestu europskog povjerenika za zaštitu potrošača.
Mimica i njegovi suradnici jučer su u Europskoj komisiji u Bruxellesu objavili godišnji Pregled potrošačkih uvjeta, dokument koji Komisija objavljuje već devetu godinu zaredom, a sada je prvi put pokrivena i Hrvatska kao nova članica Europske unije.
Pri dnu ljestvice
– Učinkovita politika zaštite potrošača mora se graditi na temelju čvrstih dokaza. Pregled potrošačkih uvjeta pokazuje nam kamo trebamo usmjeriti svoje napore. Njegovi rezultati odrazit će se u mojim budućim akcijama, poput uspostave online-platforme za rješavanje sporova ili poboljšanja provedbenih pravila u borbi protiv nepoštene trgovačke prakse – izjavio je europski povjerenik Neven Mimica.
U većini pokazatelja u ovom potrošačkom barometru Hrvatska je pri dnu zemalja Unije.
Samo Cipar i Grčka imaju lošiji rezultat od Hrvatske po kriteriju kvalitete uvjeta za potrošače. Na toj ljestvici, na kojoj su zemlje bodovane ovisno o odgovorima koje su potrošači dali na 12 različitih pitanja, Grčka je posljednja sa 47 bodova, Cipar ima 49, Hrvatska 50 bodova, a najbolje plasirane zemlje su Finska i Velika Britanija s po 73 boda.
Samo 31 posto hrvatskih potrošača osjeća se primjereno zaštićeno, dok je prosjek u cijeloj EU 55 posto.
Udio Hrvata koji su nešto zaista i poduzeli kada su osjetili da su njihova potrošačka prava ugrožena iznosi 66 posto, što je vrlo nisko za EU (prosjek je 83 posto).
Porast online-trgovine
Kao i mnoge druge zemlje istočne i južne Europe, Hrvatska zaostaje i po broju građana koji kupuju putem interneta. Prosjek u Europskoj uniji je 45 posto, a u Hrvatskoj samo 23 posto potrošača kupuje online, bez obzira na to je li riječ o web-stranici hrvatskog ili stranog trgovca. Samo šest posto Hrvata kupuje putem interneta od stranog trgovca, što je opet manje od prosjeka Unije koji iznosi 11 posto.
No, elektronička trgovina raste iz godine u godinu u čitavoj EU, a trend rasta uočljiv je i u Hrvatskoj. Ranija istraživanja pokazala su da je sedam posto Hrvata kupovalo putem interneta 2008., njih 14 posto u 2010., pa najnovija brojka od 23 posto pokazuje da se u kupnju putem interneta upušta triput više Hrvata nego prije pet godina.
No, hrvatski potrošači u ovom su istraživanju otkrili da se njih samo 31 posto osjeća sigurno i zaštićeno kad kupuju putem interneta od web-trgovine u svojoj zemlji. To je najniži postotak u EU.
Hrvatski potrošači u većoj mjeri nego ostali u Europskoj uniji imaju dojam da znatan broj neprehrambenih proizvoda koji im se nude na tržištu zapravo nije siguran. Takav dojam ima 34 posto Hrvata, dok u čitavoj EU isti dojam u prosjeku ima 27 posto potrošača.
>> Mimica: 'Presuda osnažuje pravo potrošača na cjelovite informacije'
