Apel Europske komisije

‘Odolite porivu da poništite svaku važnu reformu koju si zacrtate’

Prosvjed protiv mirovinske reforme koju je predložila Vlada
Foto: Filip Kos/Pixsell
1/3
26.02.2020.
u 20:37

Hrvatska je, stoji u izvješću EK, smanjila javni dug, a kamate su pale na razinu prije krize

Ni ova se Vlada nije pokazala kao reformska, barem sudeći prema jučerašnjem dokumentu Europske komisije koji ocjenjuje provođenje strukturnih reformi u Hrvatskoj u 2019., posljednjoj godini prije ove izborne godine. U ispunjavanju specifičnih ekonomskih preporuka Europske unije Hrvatska je pokazala samo “ograničen” napredak, a Komisija primjećuje da su “ključni elementi reforme mirovinskog sustava poništeni” zbog pritiska sindikata kojima je Vlada popustila, pa se u cijelom nalazu Komisije, napisanom na 80-ak stranica, možda najvažnijim čini apel Hrvatskoj da pokuša odoljeti porivu da preokrene i poništi svaku važnu reformu koju si zacrta da će provesti.

Određen napredak u školstvu

“Pojačavanje i održavanje reformskog zamaha posebno je važno u svjetlu čvrste ambicije Hrvatske da uvede euro”, kaže se u nalazu Komisije.

Zahvaljujući proračunskom suficitu i snažnom nominalnom rastu BDP-a, Hrvatska smanjuje javni dug (u 2019. bio je na razini 71,3 posto BDP-a), a kamate koje plaća na taj dug smanjene su na razinu koja je bila prije krize. To možemo zahvaliti refinanciranju velikog dijela duga koje se u posljednjih nekoliko godina odvijalo po rekordno niskim, fiksiranim kamatnim stopama s dugoročnijim dospijećem. Sve to znači da je: “Danas Hrvatska suočena s niskim rizikom fiskalne održivosti u kratkom, srednjem i dugom roku.”

Nedavno odustajanje Vlade od ključnih elemenata mirovinske reforme možda neće znatno promijeniti tu procjenu, ali negativno utječe na međugeneracijsku jednakost i buduću adekvatnost mirovina, zaključuju ekonomski stručnjaci Komisije.

Među pozitivnijim ocjenama iz ovoga Komisijina izvješća o Hrvatskoj je ipak “određen napredak” (što je kategorija iznad “ograničenog napretka”, ali još uvijek ispod ocjena “znatan napredak” i “potpuno implementirano”) postignut u reformi obrazovanja i reformi upravljanja državnim agencijama.

U području održivog prometa također se postiže “određen napredak”, i to zahvaljujući potpisivanju nekoliko ugovora o velikim željezničkim projektima. Ipak, nedostaje napredak u promicanju održivog urbanog transporta.

Osim ulaganja u prometnu infrastrukturu, u koju je Hrvatska ulagala i prije ulaska u EU i nastavila nakon 2013., Hrvatskoj su potrebna veća ulaganja u obrazovanje i stjecanje vještina, u istraživanje i razvoj. Jer to može povećati nisku produktivnost Hrvatske. A to se zasad ne događa, barem ne brzinom kojom bi se trebalo događati. 
Reforme koje unapređuju poslovno okruženje i podižu konkurentnost i produktivnost događaju se u nekom obliku, ali sporo. Regulatorni okvir opterećuje poduzetnike. Korupcija je i dalje velik problem.

Manji broj predmeta na sudu

Nekoliko antikorupcijskih mjera još stoji neprovedeno, a percepcija korupcije i dalje ima negativan učinak na investicijsku klimu, kaže se u nalazu Komisije.

Pravosuđe i dalje obeshrabruje poduzetnike, ali Komisija ipak vidi neke pozitivne pomake i u pravosuđu: elektronička komunikacija stiže na sve sudove, a na trgovačkim sudovima smanjuje se broj neriješenih predmeta.

Komentara 3

DU
Deleted user
18:05 26.02.2020.

tko uopće očekuje napredak pod vodstvom osuđene kriminalne organizacije?

Avatar neidemdalje
neidemdalje
22:15 26.02.2020.

Nema niti jednog razloga da vladajući provedu ozbiljne reforme ali zato ima dva dobra razloga da ih ne provedu...1. Jer su provedbe nepopularne i mogu ih stajati glasova ili čak raskola unutar stranaka i koalicija...2. Zašto mijenjati nešto što im je dobro i što im pruža utočište i neiscrpni izvor obećanja kako će provesti ono ili ovo..

Avatar comparator
comparator
08:52 27.02.2020.

Budimo iskreni i priznajmo si da više od dvije trećine ljudi živi na teret zaduživanja države ,a sve to je posljedica nerazvijene privrede i upravljanja sustavom . Stihija i konfuzija nakon sloma komunizma te srbijanska agresija samo su još jedna otegotna okolnost za ionako lošu elitu izniklu na povijesnim zabludana i ekonomski zastarjelim tehnologijama te potpuno krivoj percepciju budućnosti te elite.Trenutni jaz između javnog i realnog sektora je prividan jer je realni u dosluhu s javnim i politički dozuran kako bi se spriječio bilo kakav razvoj i konkurencija. Sve to je opet zaokruženo financijskom kontrolom HNB-a i satelitskih banaka ,a politika je samo paravan i sluganski instrument vanjskih interesa i kompromis kojim se izvana kontrolira garnitura potrebna za neku ideološku stabilizaciju Balkana.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije