O izbjegličkoj krizi u Europi i o tome kako se Hrvatska nosi s njome, razgovarali smo s Josipom Juratovićem, zastupnikom SPD-a u njemačkom Bundestagu.
Kako ocjenjujete odnos hrvatske Vlade i premijera Zorana Milanovića prema izbjegličkog krizi?
Gledajući na to da se cijela Europa teško nosi s problemom izbjeglica, smatram da je ovaj prvi susret s izbjegličkim valom Hrvatska iznijela donekle korektno. S obzirom na mogućnosti Hrvatske i odgovornosti prema EU, Vlada je relativno dobro balansirala situaciju.
Kako komentirate izjavu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je kancelarka Merkel izazvala kaos jer je prvo pozvala izbjeglice da dođu u Njemačku, a onda je “povukla ručnu kočnicu”?
Prije svega, kancelarka nije nikoga zvala u Njemačku, ali je isto tako dala do znanja da je Njemačka spremna snositi dio svoje humanitarne odgovornosti prema izbjeglicama. Mislim da je u izjavi “Ako se počnemo ispričavati za pokazivanje prijateljskog lica u ovakvim krizama, onda to više neće biti moja zemlja” kancelarka rekla sve. Jedna takva izjava pristajala bi i hrvatskoj predsjednici umjesto ideja o zatvaranju granica i dizanju vojske u pripravnost.
Smatrate li da će Hrvatska snositi neke posljedice zbog toga što je izbjeglice prosljeđivala sa svog teritorija u Mađarsku i Sloveniju?
Ne vjerujem jer Hrvatska nije jedina koja je u EU nespremna dočekala izbjeglice i zato je potrebno što prije uskladiti pitanje ravnopravne podjele broja izbjeglica na sve članice EU gledajući pritom sve parametre.
Koliko bi Hrvatska trebala primiti izbjeglica? Hoće li za to dobiti pomoć od EU?
Podjela broja izbjeglica na zemlje članice EU je u tijeku i zasigurno će prema tom modusu biti podijeljeni i troškovi.
Koliko će Njemačka primiti izbjeglica i u kojem razdoblju? Na koliko je procijenjen trošak njihova smještaja?
Točnih brojki nema, međutim spominje se od 500.000 do milijun izbjeglica godišnje. Nitko nema točnih podataka jer to ovisi o daljnjem razvoju prilika u zemljama iz kojih izbjeglice dolaze. Razgovara se o donošenju diplomatskih mjera na globalnoj razini, sve do smještaja u kampovima u susjednim zemljama Sirije u kojima ćemo snositi troškove. Sada je nemoguće govoriti o iznosu novca i procjenama. Međutim, izračunato je da izbjeglica Njemačku godišnje stoji otprilike 12.500 eura jer je to iznos koji općine traže po izbjeglici. Naravno, ta će brojka u Hrvatskoj biti puno manja.
>> Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza
>> Pusić: Mađari govore jedno, ali ono što rade na terenu jest potpuna suradnja
ma dajte molim vas, predstavnik SDPa u njemačkom Bundestagu. a zašto niste pitali još nekog " nezavisnog ili nazovimo desnog u tom Bundestagu "? Ima i drukčijih tonova i u Njemačkoj, ali "ne pitaj nije IN u Hrvatskoj. Ajmo pomo po predsjednioci Hrvatske".