Jučerašnji skup “Strateški sastanak o mogućnostima i dobrobiti članstva Hrvatske u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja CERN” okupio je predstavnike hrvatske zajednice istraživača, hrvatskih ministarstava znanosti, zdravstva, gospodarstva i vanjskih poslova, CERN-ovih znanstvenika i menedžera, hrvatske tehnološke industrije i istraživačkih veterana Instituta Ruđera Boškovića. Sazvala ga je ravnateljica IRB-a dr. Danica Ramljak.
Završio je navečer inicijativom da radna skupina sroči zahtjev državnim vlastima da se Hrvatska CERN-u pridruži kao punopravan član. Takve su zahtjeve već uputili Ruminjska, Srbija, Cipar, Turska, Izrael i Slovenija.
Upravo ta susjedna zemlja, Slovenija, posljednjih 5-6 godina izdvaja 1,6 poto brutodruštvenog proizvoda za znanost, a nova je vlada spremna određeni promil BDP-a, putem ministarstva znanosti, a na račun Ministarstva obrane i nekih drugih, uplaćivati kao članarinu u CERN-u, objasnio je dr. Boris Pukl, pomoćnik ravnatelja ljubljanskog Instituta Jožefa Štefana.
Uloženi novac nije trošak, nego donosi sigurnu dobit koliko istraživanjima, toliko i tehnologiji i industriji. Dr. Antti Heikkillä, CERN-ov službenik za kontakt s Finskom, naglasio je da od 50 milijuna dolara uloženih posljednjih deset godina u CERN Finska na svaki uloženi dolar zaradila 1,5.
U vrlo zanimljivom izlaganju dr. Hartmut Hillermanns pokazao je pravu korist industrije i kasnije prodaje tehnologija razvijenih za CERN na serijskim proizvodima, posebno u medicini i dijagnostici. Zanimljivo, po pravilima CERN-a, koja važe već 50 godina, izričito se zabranjuje koristiti rezultate tehnološkog razvoja u vojne svrhe!
A to su iznimni proizvodi. Komentirajući izlaganje končarovca dr. Ivana Marića o sudjelovanju njegove tvrtke u izgradnji CERN-a prof. dr. Felicitas Pauss iz CERN-a i ETH-a rekla je da su magneti detektora CMS snažni toliko da sekunda njegove oslobođene energije može trenutačno rastaliti 20 tona zlata u nekoj od banaka obližnje Ženeve!
Koliko to KOŠTA?