U mjesecima prije te tijekom predsjedanja Vijećem EU u hrvatskom predstavništvu u Bruxellesu održano je 50-ak sastanaka ili – u vrijeme koronakrize telefonskih razgovora – s lobistima koji zastupaju interese raznih kompanija, sektora i udruga. Najviše sastanaka tražili su zagovornici interesa tehnoloških divova, poput Microsofta, Huaweija te Facebooka, za koji je lobirao i sam izvršni direktor Mark Zuckerberg.
Oni su u posljednjih pet godina budžet za lobiranje povećali više od 500 posto. Drugi veliki bazen lobista dolazi iz energetske industrije – poput projekta Sjeverni tok 2 ili pak naftne i plinske industrije. Iz Hrvatske su pak lobirali predstavnici samo jedne lobističke kuće – Vlahović grupe. O detaljima razgovora može se tek pretpostaviti jer se ne objavljuju.
Manjkava regulacija
Bruxelles je od početka europskih integracija meta lobista i skupina za pritisak. U registru transparentnosti, dobrovoljnoj bazi lobista u Bruxellesu, navedeno je čak 11.645 članova koji godišnje na lobiranje unutar institucija EU potroše 1,8 milijardi eura. Regulacija lobiranja pri institucijama EU manjkava je – još je komisija bivšeg predsjednika Jean-Claudea Junckera pokrenula inicijativu da registar transparentnosti postane obvezan za sve institucije, no Parlament je bio podijeljen oko te ideje, dok su države članice, odnosno Vijeće EU, htjele razvodniti prijedlog, govoreći kako su vezani nacionalnim zakonima jer neke države imaju, a neke, poput Hrvatske, nemaju zakonski regulirano lobiranje. Tako je na članicama da individualno odluče kako će tretirati transparentnost lobiranja koje je konstantno kod velikih država, dok se kod manjih razbukta kad predsjedaju Unijom.
– Kao dokaz dobre volje Hrvatska je kao trio s Rumunjskom i Finskom odlučila da će dobrovoljno objavljivati popise sastanaka hrvatske stalne predstavnice Irene Andrassy i njezina zamjenika Gorana Štefanića. Također, odlučili smo da će se oni sastajati samo s onima koji su u registru transparentnosti – kažu nam iz hrvatskog predsjedništva Vijećem EU.
Lobiranje i sastanci počinju obično pola godine prije predsjedanja, a posebno se intenziviraju u razdobljima kada na stol dolaze prijedlozi nove uredbe ili direktive. Prema objavljenim podacima, lobisti češće idu prema zamjenicima predstavnika jer riječ je o sektorskim ljudima zaduženima za sektorske odluke. Prema zamjeniku Štefaniću išao je i Facebook, jedan put sastankom, drugi put u veljači pozivom na zajedničku večeru, i to uoči objave digitalne strategije EU i oštrih razgovora s američkim tehnološkim kompanijama, jer Bruxelles smatra da ne plaćaju fer udio u porezima zato što su svoja sjedišta premjestile u Irsku, u kojoj su tehnološki porezi znatno niži.
Lobisti i za energetiku
I prije se zbog iste teme, na Svjetskom forumu u švicarskom Davosu, premijer Andrej Plenković sastao s Timom Cookom, predsjednikom Applea. No ako je nešto konkretno proizašlo iz toga, onda bi to mogla činjenica da je Apple Music odnedavno dostupan korisnicima u Hrvatskoj. Tema digitalnog poreza ponovno je aktualizirana jer su sve jači glasovi da bi baš taj novac trebao i mogao biti jedan od pogona restartanja europske ekonomije nakon koronakrize.
Drugi veliki lobistički interes prema Hrvatskoj kao predsjedateljici dolazi iz energetske industrije. Sastanak su tako tražili lobisti projekta Sjeverni tok 2, plinovoda koji iz Rusije kroz Baltičko more vodi u Njemačku, no koji je postao politički problem zbog protivljenja SAD-a.
Također, svoje interese, posebno u razdoblju kad se ide na “Green deal” (Europski zeleni plan) i prema čistoj energiji, pokušavaju zaštititi i kompanije i društva koja predstavljaju energente iz fosilnih izvora, poput FuelsEurope, koja predstavlja kompanije u rafinerijskim poslovima, te IOGP-a, strukovne udruge naftne i plinske industrije. Iz Hrvatske su na popisu i dva sastanka s Natkom Vlahovićem iz Vlahović grupe.
Prema podacima iz registra transparentnosti, oni zastupaju interese tvrtki Tomra, Expedia i Cemex. Među lobistima je i grupa Rasmussen Global bivšeg danskog premijera i šefa NATO-a od 2009. do 2014. godine Andersa Fogha Rasmussena. Pri institucijama u EU lobira za norvešku kompaniju za vjetroelektrane NBT, za JETRO, japansku organizaciju za vanjsku trgovinu, izraelski Mobileye, albansko ministarstvo vanjskih poslova te za kuću za investicijsko savjetovanje East One.
Zainteresirane skupine tražile su sastanke s hrvatskim predsjedništvom zbog niza tema. Prva je svoje lobiste poslala Američka gospodarska komora, AmCham, a potom, u studenome prošle godine, i Britanska gospodarska komora. Njihovo je zanimanje logično jer je upravo tijekom hrvatskog predsjedanja otpočeo razgovor o budućim odnosima EU i Ujedinjenog Kraljevstva. Euroatlantski odnosi fokus su i njemačkog Marshallova fonda (German Marshall Fund). Od nevladinih udruga, kod Hrvatske su lobirale i britanska neprofitna udruga za pomoć djeci Save the Children, švedska Žene za žene i Europski ženski lobi. Lobirali su, među ostalima, i Konfederacija europskih sindikata, Konferencija europskih crkvi, kompanija za kružna putovanja FIPRA, novinski i drugi medijski izdavači, CECIMO kao strukovna udruga proizvođača mašinskih alata, predstavnici Europske nautičke industrije, Zajednica europskih regija te kompanija za upravljanje energijom i automatizacijom Schneider Electric.
Korporacije vladaju svijetom.