Rad mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije (HBK) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) o ulozi kardinala Stepinca prije, za vrijeme i poslije Drugog svjetskog rata trebao bi završiti danas zajedničkim priopćenjem.
Papa Franjo inicirao je uspostavu takve komisije, čiji je rad trebao trajati točno godinu dana, a prvi sastanak održan je u Vatikanu 12. srpnja 2016., a potom su održana još četiri tematska sastanka o Stepincu u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.
Rat u bivšoj Jugoslaviji samo je još više utjecao na rascjep između katolika i pravoslavaca
Cilj rada komisije je razjašnjenje kroz znanstveno-povijesno čitanje tzv. kontroverznih tumačenja povijesnih zbivanja, kako kanonizacija bivšega zagrebačkog nadbiskupa ne bi bila predmetom razdora između Srba i Hrvata, već suprotno, da postane razlogom suglasja između dvaju naroda i između katolika i pravoslavaca, iznio je predstavnik Vatikana u komisiji, otac Bernard Ardura, predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanosti.
Ardura čak drži da bi takva sučeljavanja o povijesnim pitanjima mogla postati primjerom u Europi za slučajeve u kojima crkvene zajednice imaju različite poglede na djelovanje pojedinih crkvenih osoba tijekom povijesti. Rat u bivšoj Jugoslaviji samo je još više utjecao na rascjep između katolika i pravoslavaca, a Vatikan drži kako bi upravo rad te komisije mogao pridonijeti prevladavanju nesuglasja. Zbog toga je Vatikan inzistirao na znanstvenom čitanju povijesnih dokumenata, umjesto da se prenose razna mišljenja neutemeljena dokumentima o djelovanju Stepinca. Prema onome što se moglo doznati, jer članovi komisije ne smiju davati izjave, predstavnici SPC-a nisu predočili dokument kojim bi potvrdili kazivanja o Stepincu kao “ustaškom svećeniku”, kako ga nazivaju u Srbiji.
"Mi ne znamo kakvu će odluku donijeti papa Franjo"
– Mi ne znamo kakvu će odluku donijeti papa Franjo. Kakva god ona bila, obvezivat će katolike, a mi ćemo biti zadovoljni ili nezadovoljni – kazao je svojedobno metropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Nakon prvog sastanka u Vatikanu na kojem su utvrđeni karakter, program i metode rada komisije, održani su sastanci u Zagrebu u listopadu 2016. kada je razmotreno Stepinčevo djelovanje u razdoblju do Drugog svjetskog rata odnosno do 1941. godine.
Na trećem sastanku, u veljači 2017. u Novom Sadu, razmatrano je Stepinčevo djelovanje u vrijeme tzv. NDH, na četvrtom, u Požegi u travnju 2017., razmatran je odnos Stepinca prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a na petom sastanku, u Podgorici u Crnoj Gori, tema je bila odnos jugoslavenskih komunističkih vlasti prema Stepincu i montirano mu suđenje.
Ovaj papa dolazi iz Argentine a pored toga pristalica je Juzno-americkih ljevicarskih pokreta cak je bio i prijatelj Fidela Castra.On se ne snalazi i ne pozna teznju i borbu Hrvatskoga Naroda za svojom slobodom i vlastitom drzavom. Odgadja proglasenje blazenogg Stepinca svetim te osniva nekakovu hrvatsko-srpsku mjesovitu komisiju ciji rad je vec unaprijed osudjen pa propast. Cudna je to odluka pape, da se pita okorjele neprijatelje hrvatskog naroda za misljenje o Stepincu? U najmanju ruku kontraverzni papa koji svojim vrludanjem, vlastitoj Crkvi donosi vise stete nego koristi a hrvatskim vjernicima veliko razocaranje.