Područja državnih šuma kojima gospodari tvrtka Hrvatske šume d.o.o. već su odavno na glasu među inozemnom šumarskom strukom kao područja iznimno kvalitetno uređenog i posloženog gospodarenja sa svim elementima održivosti, stoga nije čudo kako strani šumarski stručnjaci rado iskoriste priliku i dođu na stručnu ekskurziju u posjet hrvatskim šumarskim stručnjacima. Tako je bilo i ove godine u rujnu kada su u razmaku od svega tjedan dana Hrvatske šume posjetile grupe estonskih lovaca i islandskih šumara.
Predstavnici Estonskog lovačkog saveza posjetili su lovište na Petrovoj gori, kojim upravlja UŠP Karlovac te lovište Jasenovača, kojim upravlja UŠP Slatina. U sezoni rike jelena estonski lovci mogli su se upoznati s organizacijskom strukturom i lovnim objektima kojima se koriste hrvatske kolege a u sklopu svoga obilaska, kušali su i lovačke delicije koje sprema restoran LD Muljava, koji se već tradicionalno nalazi na listi 100 najboljih restorana u Hrvatskoj. Održano im je i stručno predavanje u lovištu Petrova Gora, uz predstavljanje lovne infrastrukture unutar lovišta.
Estonski lovci su do sada obišli veliki broj europskih zemalja skupljajući iskustva u organizaciji lovne djelatnosti, a u Hrvatskim šumama iskazali su veliko zadovoljstvo viđenim, pogotovo uređenjem lovišta i trudom i radom hrvatskih kolega.
Hrvatske šume posjetili su i islandski šumari kroz stručnu ekskurziju. Islanđani su tako posjetili rasadnik Frančeskija u Savudriji, Motovunsku šumu i sanirane opožarene površine u UŠP Buzet. Iznimno zanimanje pokazali su za djelatnost sjemenarstva u Hrvatskim šumama, kao i za tržište rasadnog materijala koji se proizvodi u rasadniku Frančeskija i ostalim rasadnicima u vlasništvu Hrvatskih šuma.
Zatim su se islandski šumari upoznali su s prebornim gospodarenjem u UŠP Delnice, gdje su na području šumarije Delnice imali obilazak jelovo-bukovih šuma. Imali su prilike vidjeti i područja koja su stradala u ledolomu 2014. te vjetrolomu 2017. godine te su se na licu mjesta mogli uvjeriti kako je organizirana sanacija tih područja. Gosti su bili oduševljeni i park šumom Golubinjak gdje se vidi kako izgledaju tipični tereni Gorskog kotara.
Ekskurzija se nastavila na području Karlovca i Jastrebarskog, gdje su Islanđani imali prilike vidjeti poznate šume hrasta lužnjaka za koje je čula cijela Europa ali i svijet. Tu je otprilike sredinom 19. stoljeća započela era hrasta lužnjaka što ujedno označava i početak ubrzanog industrijskog razvoja u Hrvatskoj. Na žalost, taj slavni lužnjak danas je suočen s brojnim problemima koji su posljedica klimatskih promjena i globalizacije. Pored toga, hrvatski šumari pokazali su islandskim kolegama štete nastale djelovanjem patogene gljivice chalare, koja je napravila golemu štetu na sastojinama poljskog jasena, dovevši ga na rub izumiranja u cijeloj Europi – poznato je da se Njemačka već oprostila od svojih jasena. Treba naglasiti kako su hrvatski znanstvenici učinili značajne pomake u suzbijanju ovog opasnog patogena, no rješenje problema se još uvijek ne nazire.
Za kraj, Islanđani su posjetili šumu Musapstan kod Zadra gdje im je pojašnjen princip gospodarenja šumama na Mediteranu. Također im je pojasnio principe ulaganja EU novca u kreiranju novoga sadržaja, za što je Musapstan odličan primjer. Naime, prijašnjih godina Musapstan je bio silno opterećen velikom količinom otpada kojeg su građani nesavjesno odbacivali u šumu. Šumarija Zadar trošila je golema sredstva u sanaciji tih divljih deponija, no izgradnjom dječjeg igrališta i rekreacijske staze ti problemi su gotovo nestali. Građani su prihvatili šumu kao prostor koji se koristi za slobodno vrijeme, čime je postignuto da nesavjesni pojedinci prestanu bacati otpad u šumu.
Islandski šumari iskazali su veliko zadovoljstvo viđenim te doma na Island nose brojna korisna iskustva koja su stekli tijekom svojeg posjeta Hrvatskoj. Napomenimo još za kraj da u Hrvatskoj šume pokrivaju gotovo polovicu kopnenog teritorija – preko 49%, a na Islandu tek 2%.
