EKSTREMNO VRIJEME

Hrvatski geofizičar najavio ekstremnu vremensku pojavu i u Hrvatskoj: Bit će ih sve više i bit će dugotrajnije

Zagreb: Zahlađenje i snijeg na ulicama grada
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
1/2
12.11.2024.
u 18:48

Bez potpune uključenosti najvećih emitera poput Kine i SAD-a, napredak će ostati ograničen.

UN-ova klimatska konferencija nedavno je otvorena u Bakuu, gdje su svjetski lideri ponovo suočeni s teškim zadatkom – zaustaviti ubrzano globalno zagrijavanje. Iako su klimatske promjene bile percipirane kao prijetnja koja se može obuzdati, sve češći ekstremni vremenski događaji upozoravaju na predstojeću ozbiljnu borbu.

Napredak u suzbijanju klimatskih promjena nije jednak u svim zemljama, što izaziva zabrinutost zbog sporog prilagođavanja najvećih zagađivača poput Kine i SAD-a. Stručnjaci sve više ističu da klimatske promjene imaju svoje korijene u ljudskom djelovanju te da će promjena u proizvodnji energije, hrane i organizaciji društva biti ključna ako želimo spasiti planet.

Geofizičar Branko Grisogono je izjavio za HRT da bi ova godina mogla biti druga najtoplija otkako se vode mjerenja. Grisogono upozorava kako već sada svjedočimo ekstremnim vremenskim uvjetima i da će snažni cikloni, poput onog koji nas je ove godine pogodio, postati sve češći. Rekao je kako pojava 'hladne kaplje' ili visinske ciklone je česta pojava, ali ne tako česta kao što je bila ove godine. - Izgledi su da će takvih žestokih ciklona biti sve više i bit će sve dugotrajnije - naglašava.

Postaje očito da će porast temperature, koji se nastavlja, imati ozbiljne posljedice za globalno okruženje. Predviđa se da će klimatske promjene posebno teško pogoditi siromašne zemlje koje su najizloženije sušama, poplavama i drugim ekstremnim vremenskim uvjetima.

VEZANI ČLANCI:

Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije, ističe zabrinjavajući gubitak biološke raznolikosti. WWF izvještava da je više od 70 posto životinjskih vrsta nestalo u proteklih 50 godina. Također raste broj ugroženih ekosustava, što dodatno komplicira situaciju. Prema Kalauz, međunarodni sporazumi, poput Pariškog, nisu dovoljno jaki jer ne uključuju obvezujuće sankcije. Velike zemlje, poput SAD-a i Kine, često izbjegavaju preuzimanje pune odgovornosti za smanjenje emisija.

Kalauz naglašava da su klimatske promjene jasno povezane s ljudskim djelovanjem, a znanstveni dokazi to neupitno potvrđuju. Bez temeljitih promjena u industriji, poljoprivredi i energetskom sektoru, naš planet će postati nesigurniji za život. Iako postoje smjernice, provedba učinkovitih mjera susreće se s političkim otporima u mnogim zemljama, uključujući Europsku uniju. Zeleni kapitalizam, koji bi trebao omogućiti usmjeravanje profita prema borbi protiv klimatskih promjena, još nije zaživio.

Što se tiče ovogodišnje UN-ove klimatske konferencije, očekuje se daljnji rad na fondovima za pomoć zemljama u razvoju, najviše pogođenima klimatskim promjenama. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, naglašava važnost jačanja fondova za borbu protiv klimatskih prijetnji te potrebu za povećanom međunarodnom suradnjom. Bez potpune uključenosti najvećih emitera poput Kine i SAD-a, napredak će ostati ograničen.

Iako Europska unija ulaže značajne napore u ostvarenje održivih ciljeva, izazovi su i dalje prisutni. Protivljenje zakonima o deforestaciji u EU šalje negativnu poruku o zelenoj tranziciji. Ipak, Duplić ostaje optimističan i vjeruje da će buduće generacije svjedočiti povijesnim promjenama ka održivijem društvu. „Zeleni plan“ zahtijeva ozbiljne promjene, ali prema Dupliću, alternativa ne postoji - naš planet treba hitnu akciju kako bismo osigurali održivu budućnost.

FOTO Pitali smo umjetnu inteligenciju kakvo nas vrijeme očekuje 2050., a kakvo za 50 godina. Odgovor je zabrinjavajuć

Zagreb: Zahlađenje i snijeg na ulicama grada
1/6

Komentara 7

ZO
Zorinko
19:25 12.11.2024.

Molim samo 1 dokaz kojim se potvrđuje uzročno-podljedična veza ljudskog djelovanja i klimatskih promjena. Hvala

XX
Xxxxxxxxxc
10:14 13.11.2024.

Globalno zatopljenje koje je od Grenlanda učinilo zeleni otok na kojem se sijala pšenica, dok se u Britaniji sadila loza? Globalno zatopljenje koje je stvorilo civilizaciju starog Rima, jer je to oduvijek bilo doba kad oceani ispuštaju CO2 pogodan za rast biljaka i bogatu poljoprivredu pa onda i za ishranu velike populacije? Samo zao um od takvog doba može stvoriti problem jer mu ne odgovara da se velike populacije mogu prehraniti. Jedna od većih laži jest - "nema dovoljno". Nema dovoljno hrane, novca, nafte, ovoga, onoga, a istina je sasvim, sasvim suprotna. Ljudi lažu Vas, svega, ali baš svega ima dovoljno, ali zli ljudi i njihovi lobiji Vas rade budalama i na Vama zarađuju. Pohlepa. Za problem požara u Dalmaciji nije krivo nepostojeće globalno zatopljenje već masovni turizam, pohlepa, pomanjkanje stoke koja je dalmatinsku šikaru brstila te nemudri ljudi koji su u velikim akcijama pošumljavanja sadili Alepski bor, sirijsko drvo koje se u eventualnom požaru ponaša kao šibica. Sada kada se dokazalo da globalnog zatopljenja nema, primjetili ste kako perfidno sada to nazivaju “klimatskim promjenama” – floskula pod čiji naziv možeš ugurati apsolutno sve što ti padne na pamet. Shvatite, indoktrinirali su Vas čitav život. Čovjek može živjeti na ovom svijetu bez ikakvih, ali apsolutno ikakvih problema i svega, apsolutno svega Gospodin je pripravio za nas. Razmišljajte konačno više svojom glavom. Ne dajte da rade budale od Vas.

XX
Xxxxxxxxxc
10:13 13.11.2024.

U Otvorenom, šef DHMZ, g. Guttler hrabro svjedoči i pita "zašto Hrvatska jedina u Europi MORA zasijavati oblake srebrenim jodidom"? Posljedica - muk u msm, e pa šutite i dalje, urednici svih mogućih rubrika: od zdravlja preko ekologije, prometa itd. ; političari svih mogućih opcija, akademici, čak se i Pantovčak zakleo na šutnju po ovom pitanju, Kao što netko reče, i vaša djeca i unuci to udišu, pa nazdravlje. Upravo ovaj tretman zasijavanja izaziva učestalo tuču, obilne kiše i nevremena a opet sve u svrhu uništenja poljoprivrede.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije