Već pet godina zaredom na ispit državne mature iz hrvatskog jezika, koji bi maturantima trebao biti jedan od lakših, izlaze generacije učenika kojima je prosjek na tome predmetu u zadnjoj godini srednjoškolskog obrazovanja čvrsta četvorka. No svih tih pet godina iste te generacije nisu uspjele tu prosječnu ocjenu – čvrstu četvorku koju imaju u završnom razredu obraniti na samom ispitu državne mature – ni na osnovnoj ni na višoj razini ispita iz spomenuta predmeta.
Najviši prosjek koji je tih posljednjih pet generacija postiglo na višoj razini ispita u materinskom jeziku iznosi 3,10, a tu trojku izborile su od pet generacija koje smo uzeli u analizu tek dvije – oni maturanti koji su maturu polagali školske 2015./2016. godine i prošlogodišnja generacija.
Pali kriteriji
Ipak, ni te dvije generacije učenika nisu usporedive niti im navedena prosječna ocjena na višoj razini ispita ima jednak značaj. Naime, generacija maturanata 2015./2016. imala je, za razliku od one prošlogodišnje, prag na esejskom dijelu ispita zbog kojeg nisu kao lanjski maturanti mogli dobiti pozitivnu ocjenu iz hrvatskog ako ne dobiju pozitivnu ocjenu iz eseja.
Drugim riječima, kriteriji su se s godinama, umjesto da su se povećavali, morali sniziti, a maturantima se moralo omogućiti da dobiju jedinicu na eseju i prođu maturu iz materinskog jezika, da bi u pet godina jedna generacija tek prividno ocjenom bila izjednačena s drugom, i to, budimo realni, ocjenom koja je tek dobar u predmetu koji učenici prije izlaska na državnu maturu slušaju ukupno 12 godina.
Prošlogodišnja generacija učenika tako je na osnovnoj razini iz hrvatskog jezika imala prosječnu ocjenu 2,55 i taj je prosjek u javnosti predstavljen kao dobar, svakako bolji nego u generacije maturanata 2018./2019. godine. Naime, tada je prosječna ocjena na ispitu iz vlastitog jezika na višoj razini bila 2,89, dok je na osnovnoj razini prosječna ocjena bila 2,26. Učenici upravo te generacije, dok su polazili osnovnu školu, na kraju osmog razreda imali su iz hrvatskog jezika prosjek 4,09. To je još jedna značajka spomenutih pet generacija – naime, dok su polazili osnovnu školu po prosječnoj ocjeni koja im je zaključena i kojom su se ujedno upisivali u srednje škole ti su učenici imali 4,09 ili 4,08 iz hrvatskog jezika, da bi neposredno pred upise u fakultete znatno pali umjesto da su napredovali u materinskom jeziku.
VIDEO Najbolji ovogodišnji maturant Marijan Višić u studiju Večernjeg lista
Promatraju li se same ocjene na državnoj maturi iz hrvatskog jezika, u prošlogodišnjoj generaciji od 17.594 učenika koji su pisali A razinu ispita 831 maturant dobio je peticu, 439 njih jedinicu. Na osnovnoj razini ispita na koji su lani pristupila 8762 učenika jedinicu je iz svog jezika dobilo njih 1393, a 200 maturanata na toj je razini ispita dobilo peticu. Dvije godine ranije, kada je na ispitu iz hrvatskog postojao prag prolaznosti za esej, slika po ocjenama učenika bila je još i gora, ali ne i znatno lošija od prošlogodišnje generacije. Naime, te 2016./2017. od ukupno 20.535 maturanata koji su pisali A razinu ispita peticu je dobilo 829, a jedinicu 621 učenik, dok je na osnovnoj razini ispita te godine od 8595 pristupnika jedinicu dobilo njih 681, a peticu tek 50 učenika.
Uspješniji na engleskom
S druge strane, maturanti dobivaju znatno bolje ocjene iz engleskog ili kojeg drugog stranog jezika nego u jeziku koji u obrazovnom sustavu uče najdulje. Štoviše, na stranim jezicima nije im teško čitati ni lektiru ni sadržaj kao što je to problematično u materinskom jeziku jer generacija odrasla u digitalnom dobu doista jedva razumije svaku desetu riječ u Krležinu “Povratku Filipa Latinovicza” – razumljiviji su im u toj knjizi dijalozi na njemačkom koji su u romanu prevedeni u fusnotama nego brojne riječi na našem jeziku, a kamoli tek još starija književna djela bogata arhaizmima koji su istaknuta u njihovim lektirama, a onda i na popisu obveznih lektira za državnu maturu.
Samo za primjer, školske 2016./2017. na višoj razini engleskog jezika od 17.488 učenika koji su pristupili tome ispitu tek su njih 84 dobila jedinicu, a peticu čak 3779 učenika. Više od tri tisuće učenika iz hrvatskog uglavnom dobiva jedva navučene dvojke.
Dok je lani 439 maturanata palo hrvatski na maturi više razine, engleski na višoj razini ponavljati je morao tek 81 učenik. Peticu je lani iz engleskog jezika od ukupno 25.213 pristupnika i više i niže razine tog stranog jezika dobilo njih 6440, dok je iz hrvatskog jezika i više i niže razine peticu dobio tek 1031 učenik.
Vjerojatno se svi slažemo da je obrazovanje direktno povezano sa standardom naroda jedne države (npr. Njemačka, Švedska, Švicarska, Etiopija, Kenija, Sudan). Pogledamo li standard hrvatskog naroda (zemlja EUa), onda znamo koliko vrijedi hrvatsko školstvo...