Na današnjem Hrvatskom narodnom saboru Bosne i Hercegovine očekuje se donošenje zaključaka koji bi trebali dati odgovore ponajprije o izbornoj reformi i predstojećim izborima te budućnosti Hrvata u BiH. Na zasjedanje je pozvano više od 630 hrvatskih izaslanika, od općine do države, u izvršnim i zakonodavnim tijelima.
Plebiscitarna nazočnost
U rad Hrvatskog narodnog sabora BiH vraćaju se i pojedine stranke koje su posljednjih godina zamrznule svoj rad pa se očekuje plebiscitarna nazočnost izabranih hrvatskih dužnosnika te potpora predloženim dokumentima. U odnosu na prijašnja zasjedanja broj sudionika povećan je za predstavnike još pet stranaka. Zbog ozbiljnosti trenutka i poruka koje će se poslati na izvanrednom zasjedanju HNS-a pozvani su i predstavnici Katoličke crkve, akademske zajednice i najvažnijih hrvatskih nacionalnih i kulturnih institucija. Zasjedanje će biti potpuno zatvoreno za javnost.
Još nije okončana izrada zaključaka koji će biti ponuđeni sabornicima. Nekoliko dužnosnika iz HSS-a, HDZ-a 1990. i HDU-a, istaknulo je očekivanja da ti zaključci konačno ponude nešto konkretniji hrvatski odgovor bez tek isticanja “zabrinutosti” i “upozorenja” zbog neostvarenih ideja koje smatraju alibijem kojim se ne popravlja hrvatska pozicija. Hrvatska republikanska stranka bliska Mostu na kraju je ipak jedina odustala od sudjelovanja u radu izvanrednog Sabora jer prijedlog zaključaka nije dovoljno oštar, a ne slažu se niti s njegovim zatvaranjem za javnost. U svakom slučaju u najizazovnijem položaju su predstavnici HDZ-a BiH, koji balansiraju između očekivanja najvažnijih međunarodnih administracija SAD-a i EU da se razgovori o izbornoj reformi ipak nastave te pokuša napraviti određeni kompromis, a s druge strane visoko postavljenih očekivanja javnosti da za nastavak daljnjeg ponižavanja i preglasavanja Hrvata jedini odgovor može biti aktiviranje hrvatske federalne jedinice. Pretpostavlja se da će se zaključci Hrvatskog narodnog sabora upravo kretati između tih dviju margina.
– Stav hrvatske Vlade je dati šansu pregovorima o reformi izbornog zakona u BiH pa, ako treba, i odgoditi izbore. Jer, ako se ide ovako, neće se ništa napraviti, ostat će kako je danas, a zemlja neće funkcionirati – poručio je premijer Andrej Plenković jučer iz Bruxellesa. Komentirajući ideju da bi Europska unija i sve njezine države članice trebale poslati poruku BiH da se izbori u listopadu mogu dogoditi čak i ako se ne dogovori reforma izbornog zakonodavstva, Plenković je rekao da “to nije pametna poruka”. U ponedjeljak u Bruxellesu zasjeda Vijeće za vanjske poslove EU, s kojega europska diplomatska služba EEAS, uz eksplicitnu podršku nekih država članica poput Italije, želi poslati poruku da je ustavna i izborna reforma u BiH nužna, ali da se izbori mogu održati i u slučaju neuspjeha pregovora o toj reformi. Hrvatska se trudi spriječiti takvu poruku iz EU, odnosno ovaj drugi njezin dio, da se izbori mogu održati i bez reforme.
Potpora Hrvatske
Premijer Plenković poručuje da se njegova Vlada zalaže za odgodu izbora u slučaju neuspjeha pregovora. Kako hrvatska Vlada misli pretvoriti taj svoj stav u stav cijelog EU?
– Mi ćemo se za to boriti. Nastupit ćemo: slušajte nas, mi smatramo da to što pišete nije korisno. Ako hoćete dobro Bosni i Hercegovini, svima u BiH, a ovo su pregovori u kojima su EU i SAD facilitatori, idemo onda da se problem riješi. Ne da se nešto malo krpi pa da ostane opet isti problem, to nema smisla – rekao je Plenković.
– Od 2006. postoji anomalija da Hrvatima netko drugi bira člana Predsjedništva BiH. Da sad unutar 20 godina Komšić bude 16 godina, a njega Hrvati ne doživljavaju kao svog člana Predsjedništva, pa gdje to ima? To nama nije normalno – dodao je premijer.
Samo 3 entitet i odcijepljenje će spasiti Hrvate u HB.