Europski sud za prava čovjeka u Strasbourgu bavi se u posljednje vrijeme sa čak pedesetak tužbi protiv Hrvatske vezanih za ukidanje obveze države da nadoknadi štetu nastalu terorističkim aktima. Vladin Ured za suradnju s tim sudom dobio je već 20 tužbi da sastavi odgovor Hrvatske. Podsjetimo, Europski je sud već donio odluku kojom su Vojin i Ana Kutić dobili 10.000 eura odštete zbog nemogućnosti pristupa sudu, jer je članak 180. Zakona o obveznim odnosima ukinut 1996. godine, a umjesto njega nije donesen novi propis. Sudski postupak Kutićevih, koji su tražili naknadu štete za srušenu kuću, naprosto je tako stao. Kako su nove tužbe vrlo slične onoj Kutićevih, Europski sud zacijelo će ih riješiti po skraćenom postupku, a naknada štete mogla bi biti i veća od 10.000 eura. Naime, od prve je presude proteklo već više od deset mjeseci, a Vlada nije poduzela ništa kako bi pravnu prazninu ispunila. Za pedeset takvih tužbi Hrvatska bi tako mogla platiti najmanje pola milijuna eura ili četiri milijuna kuna odštete!
Od ožujka, kad je Kutićevima dosuđena odšteta, zakonski prijedlozi rješavanja tog problema ne miču se dalje od ladica u Ministarstvu pravosuđa, a i nedavno predstavljen program reforme pravosuđa spominje već glasoviti članak 180. Očito, Vlada nikako da donese odluku što da predloži Saboru. Prema prvoj ideji, koja je i usklađena s europskim propisima, država više ne bi odgovarala za naknadu materijalne štete nastale terorističkim aktima, nego samo ako je riječ o tjelesnoj ozljedi ili smrti. A srušene kuće, većinom srpske, obnavljale bi se u redovnom postupku obnove, kao i one srušene u ratu, o čemu je više puta govorio i ministar obnove Radimir Čačić. Takav pristup značio bi i da vlasnici srušenih vikendica ne bi dobili pravo na obnovu, no to pravo nemaju ni vlasnici vikendica srušenih u ratu. Međutim, nakon toga bilo je ideja da se obveza države vrati kakva je i bila, što znači da bi država svim vlasnicima kuća srušenih u terorističkim aktima bila dužna nadoknaditi štetu. Ni takav prijedlog zasada nije dobio podršku, a zacijelo bi bio i teško provediv, jer Hrvatska naprosto nema novca za isplatu velikog broja odšteta. Postavilo bi se i mnogo dodatnih pitanja, koja bi sve to otežala. Kako bilo, oklijevanje Vlade Hrvatsku bi moglo vrlo skupo stajati.
Bivša država tu je obvezu preuzela nakon nemira na Kosovu, tako da je za štetu nastalu smrću, tjelesnom ozljedom ili oštećenjem odnosno uništenjem imovine fizičke osobe zbog akata nasilja ili terora te prilikom javnih demonstracija i manifestacija odgovarala društveno-politička zajednica čiji su organi po važećim propisima bili dužni spriječiti takvu štetu. Nakon što se dio Srba kojima su rušene kuće odvažio tužiti državu, taj je članak 1996. ukinut i već više od 6 godina sudski postupci su - zaustavljeni. Bilo bi iluzorno kada bi pravni sustav države ugovornice pojedincu omogućavao podnošenje građanske tužbe sudu, a da mu pritom ne jamči rješavanje predmeta donošenjem konačne odluke u sudskom postupku, zaključio je u ožujku Europski sud.
Silvana Perica
