Hrvoje Hitrec je napisao, Školska knjiga objavila, a Miroslava Vučić uredila povijesni roman “Špilberk” posvećen posljednjim godinama života čuvenoga slavonskog baruna, pustolova i vojskovođe Franje Trenka.
Roman je iskoristio epistolarnu formu pa čitatelj radnju prati pomoću pisama koje iz habsburške tamnice Špilberk, sagrađene na brdu iznad moravskog grada Brna, svojoj lijepoj supruzi Lini u Zagreb šalje mladi (i siromašni) hrvatski plemić Lovro Matijević, optužen zbog majstorskog krivotvorenja dokumenata. Hitrec doista vrsnim pripovjedačkim stilom oslikava Habsburšku Monarhiju u doba kada je njome vladala Trenkova zaštitnica Marija Terezija, ali u prvom su mu planu složena psihološka stanja špilberških uznika, i to u rasponu od neobuzdanog baruna Franje Trenka preko pomirljivog Matijevića pa do senjskog plemića Antuna Mateše Kuhačevića kojeg dvor nepravedno optužuje za izdaju. Vrlo spretno, u ovaj intrigantni roman Hitrec ubacuje i lik hrvatskog isusovca Nikole Platnića koji je, stjecajem okolnosti, postao kralj Paragvaja, da bi se također našao u mračnome moravskom kazamatu koji čuva mnoge tajne. Među njima i jednu tajnovitu nakazu i jednu ljepoticu koja ima poseban odnos s upravnikom zatvora, pohlepnim i prevrtljivim pukovnikom Von Starkom koji se uporno pokušava domoći Trenkova blaga skrivenog negdje u okolici Požege.
Iako u romanu postoji i dosta snažno fiksirana ljubavna priča između nesretnog Matijevića i njegove (ne)vjerne Line, nema sumnje da je središnji, dominantni lik ipak Franjo Trenk koji nas je u doba socijalizma gledao s onih pompoznih boca slavonskog vinjaka, a danas se koristi u turističke svrhe u promidžbi Požeštine. Ipak, legende o Trenkovim pandurima i o samom Trenku nisu dovoljno prepoznate u današnje površno vrijeme, kao što u Hrvatskoj nije dovoljno poznato da je Trenk doista tamnovao ponad Brna te je i pokopan u čuvenome kapucinskom samostanu u Brnu u kojem tijela ne trunu, nego ostaju sačuvana. Osobno sam dva puta bio u Brnu, ali nisam uspio pogledati tu kapucinsku kriptu jer je uvijek zatvorena... Hitrec je vrlo uplovio u Trenkov život, predočavajući nam ga u njegovu totalitetu, bez navijanja i nekritičkih pohvala, ne prešućujući ni one njegove ratničke pohode koje bi možda bolje bilo zaboraviti.
Ali, Hitrecov Trenk nikako nije samo raskalašeni seksom opterećeni bludnik, koljač i predvodnik razularene horde ratnika koji su svojedobno bili strah i trepet Europe, nego i ljubitelj knjiga, poznavatelj jezika, osoba koja se suvereno kretala na nekoliko dvorova (primjerice i na ruskom dvoru). Iako nije imao visoke vojne škole, urođen talent za ratovanje, snažan temperament i luda hrabrost Trenku su omogućili najnevjerojatnije pothvate za koje svakako nije bio dostatno vrednovan u nekome vojnom hijerarhijskom smislu. Zato je i završio u tamnici u Špilberku, doduše uz bitne povlastice koje si je mogao omogućiti zbog golemog imetka koji je stekao u vojnim pohodima diljem Europe, kada su kršćani ratovali protiv kršćana više nego protiv Turaka. I mnoge druge hrvatske vojskovođe snašla je slična sudbina kao i Trenka, stoga roman “Špilberk” sa svom svojom romantičarskom popudbinom nikako nije samo još jedna biografska knjiga o Trenku, nego i metaforička knjiga hrvatske bolne povijesti u kojoj je Hrvat donedavno uvijek ratovao za druge, a ne za sebe.
Uvijek pod tuđim, a ne pod vlastitim vodstvom, ne primivši za to poštenu plaću, nego trpeći i kazne i poniženja. Ipak, legendarni ratnik Trenk za kojeg se pisalo da je ljubovao čak i sa samom caricom Marijom Terezijom (čiji se lik također našao u Hitrecovu romanu) ipak je na kraju pokopan u samostanu u samom središtu prelijepoga srednjoeuropskog povijesnog grada Brna, a oko njegova lika i dalje se pričaju legende usmenom predajom, kao u neka stara vremena kada nije bilo mobitela ni interneta. Ipak, Hitrecov roman mogao bi pomoći u oživljavanju interesa za toga slavonskog pustolova pruskog porijekla koji bi bio upravo idealan kao junak nekoga akcijskog kostimiranog filma u međunarodnoj koprodukciji.
Pogledajte kamo su nestale i što danas rade bivše prve dame TV-a:
