RAZGOVOR

HSS želi mjesto u užem kabinetu Vlade

24.12.2001.
u 00:00

* Koalicija će opstati tko god bio predsjednik HSLS-a* Ne trudimo se postati miljenicima Crkve

Predsjednik Hrvatskoga sabora i HSS-a Zlatko Tomčić na kraju ove godine zasigurno ima razloga za zadovoljstvo - Sabor je na vrijeme odradio iznimno opsežan dnevni red, zahtjevi HSS-a poput onih vezanih uz proračun i te kako se respektiraju, a o toj se stranci i dalje učestalo špekulira kao o najpoželjnijem partneru bilo koje sadašnje ili buduće koalicije. S Tomčićem smo razgovarali o odnosima u vladajućoj koaliciji, istupima Dražena Budiše, odnosu Crkve i vlasti, ali i o mogućim izbornim kombinatorikama.

Za koji tjedan navršavaju se dvije godine otkako je vladajuća koalicija osvojila vlast. Kakvim ocjenjujete trenutačno stanje u petorci?

- U žestoku tempu rada obavili smo pozitivan posao. Bili smo prisiljeni vući i nepopularne poteze, ušli smo u niz reformi, no sve se u koaliciji ipak događalo uz vrlo visok postotak suglasnosti. Naravno da sada očekujemo da počnemo ubirati plodove takvoga načina rada. No, da ne bi bilo zabune, odnosi u koaliciji nisu bili uvijek idilični. Oni su permanentno bili opterećivani različitim zahtjevima koalicijskih partnera, na koncu i iz stranke kojoj sam na čelu. HSS je postavio te zahtjeve samo s jednim ciljem - da osnažimo rad koalicije i Vlade. No, ponekad ima poteza koji nisu uvijek toliko konzekventni i jasni.

Sve reforme paralelno

Spomenuli ste zahtjeve HSS-a, no nakon vrlo oštrih kritika prema Vladi HSS je utihnuo. Je li možda u međuvremenu postignut neki sporazum koji nije poznat javnosti?

- Izravna dogovora nije bilo, ali već u samom ponašanju koalicije ima dovoljno jasnih naznaka da se zahtjevi HSS-a uvažavaju i prihvaćaju. HSS je stranka koja samo u krajnjoj nuždi odnose u koaliciji pokušava raščistiti javno. Tog smo trenutka procijenili da je potrebna takva injekcija. Vjerujem da je to dalo novi zamah radu koalicije. Lakše se dogovaramo, više surađujemo. Hoće li priča završiti ovakvom ili onakvom rekonstrukcijom Vlade, za nas nije bitno, nego da ova koalicija dobije novi zamah i vizije. I sljedećih ćemo mjeseci pratiti kako se stvari odvijaju. Ne mognemo li unutar koalicije doći do svojih partnerskih prava, tada si rezerviramo pravo da ponovno izađemo u javnost.

Neki će ocijeniti da je HSS-ova oštrica dijelom otupila i zato što su vrlo izdašno prihvaćeni zahtjevi HSS-a vezani uz proračun za sljedeću godinu?

- Ne bih rekao da su HSS-ovi zahtjevi vrlo izdašno prihvaćeni. Oni su prihvaćeni, rekao bih, vrlo ograničeno. Dio tih zahtjeva moguće je realizirati tek putem zakona o izvršenju proračuna, kao i kroz rezervirano pravo Vlade da raspoređuje jedan posto proračuna za reforme u poljoprivredi i drugim sektorima. To jasno govori o svijesti Vlade, ali i HSS-a, da se reforme moraju odvijati samo paralelno u svim resorima. Resor Ministarstva poljoprivrede i šumarstva snažno je ušao u reforme i on se nalazi pred njihovom ozbiljnom realizacijom. Ako tako gledamo stvari, onda Tomčić može reći da je zadovoljan postignutim, bez obzira na to što je riječ o nešto manje sredstava nego što smo tražili.

Sporazum za dobronamjerne

Dosta se govori o potrebi redefiniranja odnosa u koaliciji, pa i potrebi za novim koalicijskim sporazumom?

- Bilo bi mnogo sretnije da je naš koalicijski ugovor detaljniji, da smo predvidjeli određene situacije koje će nam stvarati probleme. No, on je takav kakav jest i za dobronamjerne ljude i ovakav može egzistirati. Moguće probleme u našim odnosima trebalo bi riješiti putem nekakva aneksa ili dogovora. Za generalni redizajn ovog trenutka nema potrebe.

Smatrate li, poput nekih drugih članova koalicije, da SDP ima prevelik utjecaj u odnosu na broj mandata?

- Da sam čelnik stranke koja ima najviše mandata u koaliciji, vjerojatno bih se ponašao isto tako. Normalno je da je najekskluzivnija pozicija rezervirana upravo za onu stranku koja u koaliciji ima najviše mandata u parlamentu. Moglo bi se govoriti o tome zlorabi li se možda u nekim detaljima ta većina u nekim kadrovskim ili zakonskim rješenjima, no to nije temeljni kamen smutnje odnosa u koaliciji. To su fini detalji o kojima treba imati strpljenja razgovarati. HSS zasad ima strpljenja.

Krenula je zanimljiva špekulacija kako će HSS početkom sljedeće godine tražiti mjesto potpredsjednika Vlade. Je li to točno?

- Ne, to nije točno, ali rekli smo kako je radi pronalaženja načina mirna funkcioniranja koalicije potrebno proširiti uži kabinet Vlade i da bi bilo dobro da se u njemu osigura mjesto za HSS i možda još neke druge stranke. Budući da se velik dio odluka donosi na užem kabinetu, tako ne bi više bilo iznenađenja za one ministre koji nemaju dostupnost užem kabinetu. Taj je prijedlog vrlo izravno išao na smirivanje situacije u koaliciji. O tome zasad nismo detaljnije razgovarali, niti je to presudno pitanje. Vjerujem da ćemo o tome razgovarati nakon Nove godine.

Za kojeg biste to HSS-ova ministra tražili?

- O tome još nemam predodžbu.

Intervjui Dražena Budiše uzburkali su domaću političku javnost. Razumljivo je da ne želite komentirati odnose u drugim strankama, no u slučaju da Budiša ponovno postane predsjednik HSLS-a, kako bi to moglo utjecati na vladajuću koaliciju?

- Prije svega, želim izraziti žaljenje što se predizborna kampanja za izbor predsjednika u HSLS-u vodi na ovakav način. Padaju grube riječi, prijetnje i objede s jedne i s druge strane, što je posve štetno za tu stranku. To će ostaviti tragove na međusobne odnose u HSLS-u. Dakako da će ti tragovi, bez obzira na rezultate izbora predsjednika u HSLS-u, ostaviti i određene tragove u koaliciji. No, usuđujem se prognozirati da će bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika te stranke koalicija opstati.

Je li točna tvrdnja da se u posljednje vrijeme često susrećete s Budišom?

- Pročitao sam to. Zanimljivo kako je ponekad maštovitost medija grandioznih dimenzija. S gospodinom Budišom nakon njegova odlaska s čelne pozicije HSLS-a susreo sam se dva puta, oba puta u svom kabinetu.

Razgovori s Budišom

O čemu ste razgovarali? Možda o slabljenju utjecaja SDP-a u koaliciji, kao što se također špekulira?

- Ne. Prvi smo put imali potrebu da kao ljudi koji su godinama surađivali i nisu se vidjeli jedno vrijeme sjednemo i razgovaramo bez ikakvih konkretnih tema. Drugi smo put razgovarali o svim aspektima sporazuma o međudržavnoj granici između Slovenije i Hrvatske. To je bila jedina politička tema koju smo nas dvojica razmatrali.

Biste li podržali Budišino imenovanje na mjesto zamjenika premijera?

- O tome se apsolutno ovog trenutka ne želim izjašnjavati, jer bi to dolilo određenu turbulenciju u HSLS-ovu predizbornu kampanju. Sve što ću o tome reći reći ću nakon završetka izbora predsjednika HSLS-a.

Kako ocjenjujete odnose aktualne vlasti i Crkve, nakon što je nedavno bilo i određenih sukobljavanja?

- Upoznat sam s detaljima i sadržajem nedavna sastanka predstavnika Vlade i Biskupske konferencije. Mogu samo reći da klima na tom sastanku, njegov sadržaj i zaključci dovoljno jasno govore da sam bio u pravu kad sam kritizirao nesmotrene Vladine istupe nakon priopćenja Biskupske konferencije. Smatram da je Katolička crkva u Hrvatskoj nezaobilazan moralni autoritet zbog velika postotka katoličkih vjernika te da Crkva po svojoj naravi ima pravo i može govoriti o socijalnom stanju u zemlji. Sve eventualne sporne ili različite poglede treba rješavati dijalogom, što je potvrđeno i na zadnjem sastanku.

2002. bez izbora

Igra li HSS svjesno na kartu bliskih odnosa s Crkvom, odnosno nastoji li možda postati njezinim novim političkim miljenikom?

- Nemamo nikakvih kalkulacija. No, svi koji poznaju HSS znaju da je on po svojoj unutarnjoj strukturi stranka koja pojedinačno u vrlo visokom postotku pripada krugu katoličkih vjernika. Naravno da se iz same te činjenice može izvući određen zaključak o "bliskosti" HSS-a s Crkvom. Nije, međutim, riječ o kalkulaciji ili želji za zauzimanjem bilo kakve pozicije u odnosu na Crkvu. Jednostavno, riječ je o našim vjerskim uvjerenjima.

Očekujete li u 2002. godini prijevremene izbore?

- Ne, ne očekujem.

Jeste li sigurni?

- Vjerujem u to.

Ako ipak bude izbora, prijevremenih ili redovitih, jeste li već razmišljali kako će na njih izaći HSS?

- Izbori koji se održavaju godinu dana prije utvrđenog roka već su redoviti izbori i oni više nemaju epitet izvanrednih. HSS-u prihvatljivost u biračkom tijelu raste postupno, ali sigurno. Na sljedeće parlamentarne izbore, prema svemu sudeći, izaći ćemo samostalno, jer želimo znati prihvaća li se naša politika u javnosti. Sve što ima veze s kombinacijama preustroja koalicije ili nekakva drukčijeg povezivanja ovog trenutka za HSS kao tema ne postoji. Želimo stabilnost koalicije, a zadržavamo si pravo da nakon završetka ovoga mandata izrečemo jasnu ocjenu o njezinu radu. Naravno da zadržavamo pravo da i sliku međustranačke suradnje mijenjamo prema trenutačnim procjenama.

Razgovarao Branimir KOVAČ

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije