Nedavni obavještajni podaci koje su prikupile SAD i druge zapadne zemlje pokazuju da Huti, jemenski pobunjenici koje podržava Iran, traže još oružja od Teherana, što izaziva zabrinutost zbog sumnje da je militantna skupina odlučna nastaviti s napadima na brodove u Crvenom moru, a što za posljedicu može imati daljnje širenje sukoba na Bliskom istoku.
Prema pisanju portala POLITICO, američki dužnosnici najmanje su mjesec dana analizirali informacije o planiranju Huta za jačanje napada, uključujući njihove pokušaje nabave dodatnog oružja potrebnog za ispaljivanje projektila na teretne brodove. Obavještajni podaci također pokazuju da bi Huti mogli pokušati napasti zapadne snage u regiji. Ipak, nije jasno jesu li nedavni udari SAD-a u Jemenu promijenili planove te skupine kada je u pitanju takva vrsta napada.
Do ovakvog razvoja događaja došlo je nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Joe Biden priznao da udari protiv Huta pod vodstvom SAD-a nisu uspjeli zaustaviti napade militanata na komercijalne brodove. Biden je također obećao da će SAD nastaviti s napadima u Jemenu kako bi što više onesposobili Hute i demoralizirali ih. Pripadnici američke elitne mornaričke jedinice - SEAL-a - presreli su ovog mjeseca jednu pošiljku oružja namijenjenu Hutima u odvažnoj noćnoj raciji, zaplijenivši mali čamac koji je prevozio komponente krstarećeg i balističkog projektila iranske proizvodnje. Misija je imala visoku cijenu: dva pripadnika jedinice su nestala dok su se pokušavala ukrcati na brod. Vojska je u nedjelju obustavila potragu za njima.
Inače, Iran već dugo podupire Hute pružajući im pomoć u opskrbi oružjem te vojnoj obuci, a uz sve to im pomaže i novčano, na sličan način kao što pomaže i Hamasu te libanonskom Hezbollahu. Novo oružje iz Irana moglo bi zamijeniti ono koje su Huti izgubili u nekoliko rundi američkih i savezničkih napada od početka 11. siječnja. Te isporuke očit su znak da Teheran igra izravnu ulogu u raspirivanju krize u Crvenom moru. Huti su svoje napade na međunarodne brodove opisali kao iskaz potpore Gazi i kao način pritiska na Izrael da zaustavi svoju kampanju bombardiranja militanata Hamasa.
>> VIDEO Napadi SAD-a i Velike Britanije na više od 60 meta na 16 lokacija
Dodatni napadi Huta prijete još većim uvlačenjem SAD-a u sve širi bliskoistočni sukob - nešto što je Biden aktivno pokušavao izbjeći tijekom svog mandata. Biden je kazao kako se SAD i Iran, koji već dugo vodi tihi rat s Izraelom, ne žele izravno međusobno boriti. Ali više napada Huta, posebice mogućih napada na zapadne trupe, također bi približilo Washington i Teheran izravnom sukobu. Neki stručnjaci vjeruju da su iranske isporuke oružja i šira potpora Hutima pokušaj iskorištavanja trenutačnih regionalnih previranja u cilju protjerivanja američkih trupa s Bliskog istoka.
Zaustavljanje budućih transfera oružja iz Irana u Jemen ključno je za američku administraciju koja nastavlja s napadima na Hute kako bi umanjila njihovu sposobnost pokretanja daljnjih napada na plovila koja plove Crvenim morem i Adenskim zaljevom. Međutim, presretanje iranskog oružja koje se isporučuje u Jemen nije niti malo lak zadatak. Operacije komandosa poput one koja se odigrala ranije ovog mjeseca složene su i uključuju specijalne jedinice u borbenim čamcima, snajperiste, bespilotne letjelice i helikoptere za nadgledanje… Kada se Bidenova administracija pita jesu li u ratu s Hutima oni odgovaraju, dapače – inzistiraju na tome da nisu u ratu, iako već više od deset dana gotovo svakodnevno udaraju na položaje te skupine u Jemenu.
- Ne tražimo rat. Ne mislimo da smo u ratu. Ne želimo vidjeti regionalni rat. Ono što mi radimo s našim partnerima je samoobrana. Namjera naših napada je potkopati volju i sposobnost Huta u tome da pokreću svoje napade na brodove i eventualno potom i zapadne saveznike – riječi su koje je cijelog prošlog tjedna novinarima ponavljala glasnogovornica Pentagona Sabrina Singh.
POVEZANI ČLANCI:
Potpora Irana skupinama poput Hezbollaha i Huta potiče napade tih skupina na američke i druge zapadne snage u regiji. Prema Pentagonu, militantne skupine koje podržava Iran od prošlog su listopada napale američke trupe u Iraku i Siriji preko 140 puta. Napadi su obično bili malih razmjera, koristeći kombinaciju dronova i raketa i uzrokujući manju štetu na infrastrukturi. Ali u subotu su militanti u zapadnom Iraku izveli veliki napad na zračnu bazu al Asad, ranivši nekoliko američkih vojnika.
Iran se u početku, tek nakon što je Hamas 7. listopada napao Izrael, suzdržavao od izravnog uključivanja u sukob. Ali Teheran je posljednjih dana postao hrabriji, lansirajući projektile prema Iraku, Siriji i Pakistanu. Najnoviji pokazatelj da je Iran sve dublje uvučen u sukob je i taj da je Teheran u subotu optužio Izrael za pokretanje zračnog napada u Damasku u kojem su ubijena četiri iranska vojna savjetnika, uključujući šefa obavještajne službe u Siriji za iransku Islamsku revolucionarnu gardu. Ipak, dužnosnici i stručnjaci tvrde da Iran ne želi otvoreni rat sa Zapadom. Prema Franku McKenzieju, umirovljenom generalu i bivšem šefu svih američkih snaga na Bliskom istoku, to jasno pokazuje činjenica da se niti Iran niti libanonski Hezbollah nisu jače uključili u borbu u Gazi.
- Tri cilja Teherana su očuvanje režima, uništenje Izraela i okončanje prisutnosti SAD-a u regiji. Na temelju tih informacija jasno je kako ne traže rat velikih razmjera sa Sjedinjenim Državama jer bi im time režim bio ugrožen – smatra McKenzie.
U konačnici, američki dužnosnici se nadaju da će Iran u jednom trenutku odlučiti kako napadi Huta više nisu ekonomski isplativi za njih, odnosno da zbog tih napada cijela regija trpi prevelike financijske gubitke. Huti utječu na usluge i robu koja prolazi kroz regiju, a pitanje je samo kada će krenuti previše utjecati na iranske komercijalne tvrtke, a kada se to dogodi i napadima bi mogao doći kraj, a ne onda kada to SAD i Zapad odluče.
Naravno da će doći do sukoba, jer Iran sve kuha.Samo zaboravljaju na jemensku vladu u egzilu koja bi se sad mogla uključiti predvođena Saudijskom Arabijom i UAE-om.