Ministarstvo za Europu, integraciju i vanjske poslove Republike Austrije dodijelilo je nedavno u Beču, prvi put, prestižnu nagradu PaN (Partner svih naroda) jednoj hrvatskoj udruzi u Austriji. Riječ je o Austrijsko-hrvatskom društvu iz Beča, što je bio i povod za razgovor s njegovim predsjednikom dipl. ing. Nikolausom Berlakovichem, bivšim austrijskim ministrom poljoprivrede, okoliša i vodnog gospodarstva, sada zastupnikom Narodne stranke (ÖVP) i glasnogovornikom za manjine u austrijskom saveznom parlamentu te predsjednikom Parlamentarne skupine za odnose Austrije i Hrvatske. Berlakovich je inače gradišćanski Hrvat iz Šuševa, a ubraja se među najangažiranije i najuspješnije hrvatske političare na austrijskoj političkoj sceni.
Među ostalim, i šef austrijske diplomacije Sebastian Kurz čestitao je Austrijsko-hrvatskom društvu u Beču na prestižnoj nagradi PaN. Što vam ta nagrada znači?
Austrijsko-hrvatsko društvo ponosno je i počašćeno tom visokom nagradom koju smo dobili u jakoj konkurenciji 124 međunarodna bilateralna društva u Austriji, okupljena u Krovnu udrugu PaN, među kojima je bilo i Austrijsko-američko, Austrijsko-rusko, Austrijsko-njemačko i brojna druga, mnogo veća društva.
Nagrada je i veliko priznanje, kako članovima i rukovodstvu Društva, tako i svima koji su ga podupirali od 1990. godine, kada je osnovano. U središtu našeg djelovanja bila je i ostala politička suradnja, uz gospodarsku i kulturnu. Na početku oko međunarodnog priznanja Hrvatske, potom oko ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije, a danas oko partnerstva i unapređenja odnosa, bilateralno i unutar EU.
Na tom povezivanju Austrije i Hrvatske lavovski dio posla obavio je vaš nedavno preminuli stranački kolega, bivši austrijski potkancelar i ministar vanjskih poslova dr. Alois Mock. Kako ste vi doživjeli tog velikog austrijskog i europskog političara i iskrenog prijatelja Hrvatske?
Austrijsko-hrvatsko društvo već je od 90-ih godina, kad je Hrvatskoj bilo najteže, usko surađivalo s dr. Aloisom Mockom. Bio je to doista veliki čovjek i političar, izuzetno cijenjen u Austriji i Europi, jedan od ključnih europskih zagovornika samostalnosti i neovisnosti Hrvatske. Cijelim svojim bićem, snagom i empatijom zalagao se nakon raspada bivše Jugoslavije za samostalnost Hrvatske i Slovenije, a potom i Bosne i Hercegovine.
Mock mi je bio i ostao uzor. Znajući da sam gradišćanski Hrvat, stalno me je poticao da se angažiram za Hrvatsku ističući kako gradišćanski Hrvati znaju hrvatski jezik, mentalitet i kulturu i moraju biti most povezivanja Austrije i Hrvatske. A Hrvatsku je obožavao i bio njezin veliki prijatelj. Naravno i gradišćanskih Hrvata.
Kakvima ocjenjujete današnje odnose Austrije i Hrvatske?
Sveukupni bilateralni odnosi Austrije i Hrvatske, pa tako i parlamentarni, iznimno su dobri i prijateljski i imaju dugu tradiciju. To potvrđuju i brojni sastanci i posjeti visokih hrvatskih političara Austriji i austrijskom parlamentu. Kao na primjer nedavni posjet predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića i prije toga bivšeg hrvatskog ministra europskih i vanjskih poslova Davora Ive Stiera. Ti posjeti, razmjene mišljenja i dogovaranja konkretnih projekata od velikog su značaja za obje zemlje, jer zajedno smo jači.
Gdje vidite mogućnosti intenziviranja te suradnje?
Na mnogim područjima, jer Austrija je snažno prisutna u Hrvatskoj i jedan je od najvećih stranih ulagača u hrvatsko gospodarstvo. Dakle, u gospodarstvu, poljoprivredi, turizmu, prometu, kulturi, znanosti, zaštiti okoliša i klime, ulaganjima u obnovljive izvore energije, izgradnji vjetrenjača i solarnih postrojenja te biomase, za što sam se kao ministar poljoprivrede i zaštite okoliša u austrijskoj saveznoj vladi posebno zalagao.
Na tom konceptu i dalje radimo. To je perspektiva i za Hrvatsku koja ima more i obiluje Sunčevom energijom i vjetrom. K tome treba dodati i izuzetno uspješna austrijska iskustva korištenja strukturnih fondova EU koja Hrvatskoj mogu dobro doći.
Koju ulogu, prema vašoj ocjeni, ima Hrvatska u regiji i u EU?
Hrvatska je strateški važna država u Europi, osobito kad je riječ o njezinu jugoistoku. Ona ima i središnju ulogu pri daljnjem širenju EU na zemlje zapadnog Balkana jer ima razvijen know-how koji može pridonijeti ne samo stabilnosti i osiguranju mira i gospodarskog rasta regije, nego i cijele Europe.
Nije li to golem izazov za Austriju, podupirati regiju prepunu tenzija i napetosti?
Zapadni Balkan za nas je prioritetni prostor jer je to regija u kojoj i mi živimo i s kojom smo povijesno povezani. Zato smo i zainteresirani da u njoj vlada stabilnost, sigurnost i prosperitet. Sve države u jugoistočnoj Europi važan su dio cjelokupne Europe i treba im pomoći da se pridruže europskoj obitelji. U tome im puno mogu pomoći i Austrija i Hrvatska jer su važni partneri tih država, a i obje su članice EU i znaju o čemu govore.
Kako ocjenjujete trenutačnu zategnutu situaciju između Hrvatske i Slovenije nakon sporne odluke Arbitražnog suda o graničnom sporu te dvije države?
Ne bih to komentirao.
Možete li komentirati problematiku migranata te nove sigurnosne izazove s kojima se susreću Europa i naše dvije zemlje, Austrija i Hrvatska?
Migranti su i nadalje glavna europska tema i veliki izazov ne samo za vlade država članica EU, nego i europske građane. Nažalost, EU je, što se tiče zajedničkog djelovanja u vezi migrantskog pitanja, podijeljena, jer neke članice ne žele preuzeti svoj dio odgovornosti.
Austrija je uvijek pomagala izbjeglicama i ljudima u nevolji i jedna je od zemalja koja je primila najveći broj izbjeglica. No, problem je što dolaze ne samo oni kojima je stvarno potrebna naša pomoć, nego i izuzetno velik broj ekonomskih izbjeglica u potrazi za boljim životom.
A Austrija zna svoje mogućnosti i ne može dopustiti da je teret izbjegličke krize destabilizira. Zato je austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz zahvalan i Hrvatskoj i državama uzduž balkanske rute na podršci njegovoj inicijativi i zajedničkom zatvaranju prolazaka izbjeglica tom rutom, kada je kriza bila na vrhuncu.
Ministar Kurz sada traži i zatvaranje mediteranske izbjegličke rute?
Zatvaranjem balkanske rute spasili smo regiju od destabilizacije, a sada je i Italija, u koju dnevno brodovima stižu tisuće izbjeglica, a s kojom Austrija također graniči, u istoj, teškoj situaciji. Ministar Kurz ponovno je među prvima koji traže od EU da zatvori smrtonosnu mediteransku rutu po uzoru na balkansku rutu te da izbjeglicama pruži pomoć u njihovim zemljama ili izbjegličkim centrima, kako ne bi bježali u Europu i postali lak plijen krijumčara ljudi. To je izazov za Europsku uniju, koja mora brzo reagirati i pronaći političko rješenje tog velikog problema za sve njezine članice.
Kako gledate na problematiku izbjeglica u kontekstu terorističkih napada?
Izbjeglička kriza i sigurnosna je prijetnja Europi jer nažalost izbjeglički su val iskoristili i kriminalci i teroristi za svoje prljave radnje na tlu Europe. Do sada smo bili miran i stabilan kontinent, a sada smo izloženi terorističkim prijetnjama i napadima, što nije prihvatljivo i traži zajedničko rješenje na razini EU. Prvo i najvažnije zaštita je i kontrola vanjske granice EU, kako bi mogli razlikovati ljude u nevolji kojima je potrebna naša pomoć od ekonomskih izbjeglica koji traže prolaz do Zapada i bogatih zemalja EU.
Europsku uniju potresa i situacija s Brexitom. Što očekujete od izlaska Velike Britanije iz EU?
Velika Britanija važan je europski i svjetski partner i njezin izlazak za našu zajedničku Europu sigurno je bolan. Sada je važno napraviti solidan sporazum kojim bi dvije strane trebale regulirati svoju novu vezu. Brexit će imati utjecaj i na zajedničku europsku blagajnu i stanje u njoj. Rasprave o novom proračunu EU već su počele i čeka se na novi proračunski okvir za višegodišnju financijsku perspektivu od 2021. godine nadalje. To je za sve članice velik izazov, pa tako i za Austriju. Austrija ne namjerava zbog Brexita uplaćivati više u zajednički proračun nego u prethodnom razdoblju, kao ni brojne druge članice EU. Po prirodi sam optimist i vjerujem u pozitivan rasplet novonastale situacije.
Izbjeglička kriza i Brexit izazvale su bojazan i kod austrijskih narodnih manjina, pa tako i gradišćanskih Hrvata, da će njihove potrebe i problemi biti potisnuti u drugi plan?
Naravno, jer su to središnje teme koje dominiraju Europom koja prolazi kroz teška vremena. Na početku izbjegličke krize događalo se da se u raspravama izbjeglice i manjinske pripadnike trpalo u isti koš, ali na sreću stanje se normaliziralo. A što se tiče Brexita, ne samo većinski narod, nego su i manjine u strahu da im se njihove inače skromne državne subvencije dodatno ne smanje zbog nedostatka novca u državnoj blagajni.
A taj je novac manjinama jako potreban, kako za unapređenje obrazovanja, uvođenje i očuvanje dvojezičnog školstva i njegovanje materinskog jezika i kulture tako i za otvaranje novih perspektiva. Jedna od njih, za gradišćanske Hrvate bio je ulazak Hrvatske u EU i niz zajedničkih projekata.
Mislite li na Godinu kulture Austrija – Hrvatska 2017?
Na taj, ali i na brojne druge projekte. Godina kulture Austrija – Hrvatska projekt je austrijskog Ministarstva vanjskih poslova u koji je uključeno i hrvatsko Veleposlanstvo u Austriji. Austrijsko-hrvatsko društvo u Beču te gradišćanski Hrvati također su dio programa tog projekta koji je izvanredna promotivna šansa za obje države.
Jer kultura ne samo da otvara vrata, nego i pomaže i politici i gospodarstvu. Hrvatska je zemlja velikog kulturnog bogatstva, tradicionalnog i suvremenog, što posebno privlači Austrijance, i obrnuto, ono što je austrijsko Hrvate u Hrvatskoj, što je potvrdila i praksa. Na primjer koncert našeg Društva “Žene u glazbi romantizma“ na kojem su djela hrvatskih skladateljica koja su oduševila bečku publiku.
Osim kulture, austrijsko “vruće“ ljeto i jesen ove godine obilježit će i politika. Naime, 15. listopada u Austriji se održavaju prijevremeni parlamentarni izbori. Što očekujete od tih, barem prema najavama, dosad najnapetijih i najneizvjesnijih saveznih izbora u austrijskoj povijesti?
O tome kakvi će izbori biti odlučit će birači. Ono čemu se ja nadam je da će austrijski izbori, po uzoru na nedavne francuske, biti proeuropski usmjereni i da će pridonijeti stabilnosti Europe.
Šef austrijske diplomacije i šef “narodnjaka“, kojima i vi pripadate, najavio je izlazak s vlastitom listom “Lista Sebastian Kurz – nova Narodna stranka“ na izbore. Jesu li Austrijanci spremni na promjene i novu, mladu generaciju političara?
Smatram da su Austrijanci spremni za promjene i da su one potrebne jer im je već dosta postojeće vladajuće koalicije socijaldemokrata i narodnjaka i njihova stalnog međusobnog blokiranja u radu i tapkanja na mjestu. A što se tiče mlade generacije političara koja dolazi na vlast, moram kazati da nije riječ samo o mladim i novim političarima, nego i o novim putovima i načinima vođenja politike, kako bi se krenulo naprijed. Upravo tim novim putovima Austriju želi povesti i Kurz koji na niz područja vidi mogućnosti za daljnji razvoj Austrije i otvaranje novih šansi njezinim građanima.
Predizborna kampanja još nije službeno ni počela, a žestoko nadmetanje sadašnjeg saveznog kancelara, socijaldemokrata Christiana Kerna i šefa diplomacije i novih “narodnjaka“ Kurza u punom je zamahu. Možda je to dobro za Austriju da ne skrene udesno?
Prije nekoliko mjeseci desna Slobodarska stranka (FPÖ) bila je, prema anketama, na prvom mjestu. Narodna stranka odmah je reagirala. Kurz je bio prvi koji je rekao ono što se drugi ne usude reći, da mediteransku izbjegličku rutu treba zatvoriti po uzoru na balkansku, što je izazvalo negodovanje nekih u Austriji i Europi.
Ali mnogi Austrijanci podržavaju njegovu otvorenost, hrabrost i iskrenost i to honoriraju, tako da već od prvog izbjegličkog vala koji je potresao i Austriju, uvjerljivo vodi na listi najpopularnijih austrijskih političara. Ljudi traže nove sadržaje i konkretna rješenja, tako da onaj tko im to ne ponudi, neće baš dobro proći u izbornom nadmetanju.
I posljednja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je Kurz postao veliki miljenik Austrijanaca i izborni favorit.
Eho je pozitivan. Kurz ima izuzetno pozitivan imidž u austrijskom narodu jer ne samo da osluškuje probleme koji ga muče, nego i predlaže konkretna rješenja i to je njegova velika šansa. Šansa koja je uskomešala austrijsku političku scenu, a koju će Kurz, koliko ga poznajem, sigurno sa svim svojim znanjem i sposobnostima iskoristiti. Uvjeren sam da će birači u listopadu to prepoznati i dati svoj glas Kurzu i “narodnjacima“.
Hrvatska je za Austrijance jedna od najomiljenijih destinacija za odmor. Hoćete li i vi i ove godine ljetovati u, kako gradišćanski Hrvati kažu, “staroj domovini Hrvatskoj”?
Nažalost neću jer ovo će ljeto, s obzirom na predizbornu kampanju, biti više radno nego za odmaranje. Ali kad gužva prođe, sigurno ću opet navratiti u Hrvatsku.
