Kako građani Vukovara vide svoj grad, život i budućnost u njemu, lokalnu politiku i onu nacionalnu? Vide li Vukovar nacionalno podijeljenim i jesu li spremni to promijeniti? To su tek neka od pitanja iz istraživanja prof. Dinke Čorkalo Biruški sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, izv. prof. Nebojše Blanuše sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i Ive Kapović. U istraživanju “Grad zarobljen politikom” provedenom 2020. sudjelovala su 372 građanina Vukovara od 16 do 60 godina, i to 58,6% Hrvata, 35,8% Srba te 5,6% ostalih pripadnika manjina.
Sve nacionalne grupe izražavaju spremnost na prevladavanje ratne prošlosti i pomirenje, ali među njima ima razlike. Pomirenju su najmanje skloni Hrvati, a najviše Srbi. Svi, prema istraživanju provedenom na slučajnom uzorku, žele promjenu postojećih lokalnih politika i ne odobravaju podijeljene škole, marginalizaciju mladih, klijentelizam... Većina anketiranih Vukovaraca radi u državnoj ili lokalnoj upravi, u javnom sektoru i javnim poduzećima, a svoj standard prosječnim ocjenjuje njih 62,9%. Zanimljivo je da se u slučajnom uzorku 57% Vukovaraca izjasnilo politički neopredijeljenima, dok je religija izrazito ili uglavnom važna za njih 63,2%.
Najmanje vjeruju pravosuđu
Autori istraživanja zaključuju da sve nacionalne grupe uočavaju problem neodgovornosti lokalne vlasti u upravljanju gradom i pristranosti u nejednakom tretmanu različitih skupina građana, ali i da Srbi i druge manjine znatno više od Hrvata smatraju lokalnu vlast neodgovornom i pristranom. Svi drže da je u široj javnosti razvijena negativna slika o Vukovaru jer se grad najčešće spominje u okviru ratnih razaranja i stradanja i taj je doživljaj najsnažnije izražen kod Srba, a najmanje kod Hrvata. Autori istraživanja navode i da je više od 80% građana Vukovara nezadovoljno postojećom političkom situacijom u gradu.
Ipak, relativno zadovoljni su stariji i izrazito religiozni građani, a u skupini potpuno nezadovoljnih prednjače Srbi (49,7%), dok je među Hrvatima i ostalim manjinama takvih gotovo trećina. Među relativno zadovoljnima postojećim stanjem dominiraju Hrvati, ali tek njih trećina. Iako se većina građana izjasnila politički neopredijeljenima, istraživači navode da među relativno zadovoljnima dominiraju stariji, konzervativni Hrvati koji imaju najveće nepovjerenje prema vukovarskim Srbima te drže da diskriminacije Srba u Vukovaru uglavnom nema. Ova skupina, koja vjerojatno ima izravno ili posredno iskustvo ratne traume, po njima je jezgra pristaša lokalne vlasti i politike. Vukovarci najviše vjeruju prijateljima i susjedima pa nastavnicima u školama te općenito Hrvatima u Vukovaru.
Nešto niže povjerenje daju pripadnicima drugih manjina, vukovarskim Srbima, privatnim poduzetnicima i obrtnicima, udrugama i lokalnoj policiji. Na samoj granici zone povjerenja za Vukovarce su stranci. U zonu nepovjerenja smjestili su gradske službenike i Vladu. Još niže od njih su mediji i Sabor, a najmanje vjeruju pravosuđu. Svi Vukovarci kao najveće probleme grada vide odlazak mladih, manjak radnih mjesta, podijeljenost djece u vrtićima i školama, lošu političku situaciju, korupciju i nacionalnu podijeljenost. „U Vukovaru je lijepo, ali teško živjeti. Više nego nacionalni odnosi, problem su nezaposlenost i egzodus stanovništva i iz toga proizlaze problemi”, citiraju istraživači grupu mlađih Srba.
Optimizam veći kod Hrvata
Vukovarski se Hrvati od svih drugih razlikuju u procjeni diskriminacije Srba kao problema – ocjenjuju je kao manji problem. Svi, bez obzira na nacionalnost, najveći problem vide u odlasku mladih, a osobito oni od 16 do 29 godina. Kad je riječ o prednostima Vukovara, Vukovarci drže da je to grad s puno potencijala za razvoj, dobro geografski smješten i povezan s drugim gradovima, mali grad u kojem se svi poznaju. Prednost su i kulturalna raznolikost, razvijen sportski život. No Hrvati više od Srba percipiraju Vukovar kao grad koji ima razvojne potencijale i omogućuje udoban obiteljski život.
Vukovar u kojem se njeguju prava manjina takvim percipiraju u najvećoj mjeri Hrvati, zatim druge manjine, pa Srbi koji misle da se to uglavnom ne odnosi na Vukovar. Najveću korist od ulaska Hrvatske u EU Vukovarci vide u gradnji infrastrukture, a najmanji u poboljšanju standarda. U budućnosti očekuju i da će donekle biti bolji odnosi Hrvata i Srba, no ne očekuju promjene u gradu u odnosu državne vlasti prema Vukovaru, kvalitete lokalne vlasti, gospodarske situacije i prilika za mlade. I Hrvati i Srbi ocjenjuju da će životne prilike za mlade u idućih pet godina ostati kao i danas.
>> Pogledajte i ovaj video: U Trogiru možete probati biftek omotan zlatom
Tu podijelu skola,,,ja stvarno ne znam kojoj je to budaletini palo na pamet..........Djecu u istu skolu i da se radi po hrvatskom programu....