02.03.2021. u 09:25

O kakvom razvoju mogu govoriti političke elite u zemlji u kojoj je samo 700 tisuća mladih i 800 tisuća starijih od 65 godina

Pandemija će proći, ali kakva će Hrvatska ostati nakon nje? Ne mislimo pritom samo na žrtve pandemije, nego i na budućnost zemlje u kojoj su djeca i mladi do 19 godina manjina. O kakvom razvoju mogu govoriti političke elite u državi u kojoj pretežno živi stanovništvo u zreloj srednjoj i staračkoj dobi i u kojoj je, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, samo 774,8 tisuća djece i mladih do 19 godina i čak 862,9 tisuća starijih od 65 i više godina!? Usto, ovogodišnji popis stanovništva mogao bi pokazati još gore stanje jer su mladi i djeca s obiteljima ti koji su se pretežno iseljavali, a mnogi od njih nisu se odjavili.

Postojeće generacije umirovljenika mogu još računati na mizerne mirovine i pristojnu zdravstvenu skrb, ali građani srednje dobi neće moći računati ni na to ako se javne politike drastično ne promijene. Država nam ne daje ništa besplatno, mirovinske i zdravstvene fondove pune radnici, a ostalo se krpa zaduživanjem i jasno je da sutra u zemlji u kojoj je mladih sve manje dugove neće imati tko vraćati, niti će imati tko puniti te fondove. A i dobar dio današnjih maloljetnika otići će sutra u uređenija društva ne promijeni li se način upravljanja zemljom i ne presiječe klijentelističko-korupcijski lanac. A većina nas koji smo danas u srednjoj dobi platit ćemo ceh nečinjenja političkih elita i s njima povezanih kasta kojima je zbog osobnih interesa i povlastica bio cilj održati status quo. U uređenim državama dobrobit djece i mladih je cilj javnih politika i prema njima se sve ravna s jasnom računicom da samo djeca sutra mogu osigurati budućnost.

Trznut ćemo se tek kad se mnoge škole ugase jer smo samo u osam godina izgubili više od 65 tisuća učenika, a najavljena cjelodnevna nastava samo će nakratko spasiti radna mjesta, ali neće povećati broj djece. Kao društvo koje voli licemjerno grebati po površini, mi brigu za mlade pokazujemo tako da imamo razumijevanja za hrpe smeća ostavljene ispred HNK, a u bitnom politiku dobrobit djece i mladih i njihovih obitelji ne zanima. Tko će ostati u Hrvatskoj? Građani lošeg zdravlja, prestari da odu, i starci koji životare s mizernim mirovinama i povlaštene kaste.

Nije slučajno što naši građani ne dočekaju ni šezdesetu dobrog zdravlja. Iluzija je da će nam sutra budućnost osigurati uvoz jeftine radne snage kakva nam jedino i dolazi.

Ključne riječi

Komentara 4

GA
Gajger
20:23 02.03.2021.

Još samo da nam i Dijanica ode.

VE
večernjamaglica
20:06 02.03.2021.

Ovakve kvazineokapitalističke državice osudjene su na urušavanje.U našem slučaju,kad se turizmu nešto ozbiljno desi,havarija brodova ili neke invazivne vrste,ovisićemo isključivo o mrvicama EU.Zemlja bez ozbiljnije industrije i poljoprivrede,s ogromnim birokratskim aparatom,ogromnim uvozom i zaduživanjem ide prema propasti.Zato i je prioritetni cilj ući u Schengen i uvodjenje eura,a onda ide totalna rasprodaja zemljišta,mora,otoka,i ostade samo zastava i himna.

ST
stefj
10:07 02.03.2021.

Mladi odlaze jer država gospodari svime, a to znači sve negativno što se može zamisliti... Odlaze u zemlje gdje se vrtić plaća 1000 €, gdje se odlazak doktoru plaća 50 €, gdje ništa nije "besplatno". Ukratko, odlaze tamo gdje se može više zaraditi radom nego nekim pravom... Kod nas je sve krenulo žestoko nizbrdo s dolaskom Kosorice i od tada ubrzano propadamo. Porezna presija sve više raste, država sve jača, uhljebi raznim pravima zarađuju sve više, zaposleni u realnom sektoru sve su više građani, ne drugog, već n-tog reda... Cijela strategija razvoja bazirana je na jačanju javnog sektora, jedine reforme usmjerene su na privatni sektor, EU sredstva kompletno idu isto u javni sektor, rashodovno strana proračuna buja... Ma nema, za 2-3 godine Bugarska nas prestiže, postajemo i službeno najnerazvijenija zemlja u EU, no bitno je da ne odustajemo od smjera koji nas je na to dno i doveo. Idemo do kraja...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije