Posjet Kolumbiji je poseban, kazao je papa Franjo novinarima u zrakoplovu tijekom leta od Rima do Bogote, kamo je stigao u petodnevni posjet. Franjo se nada kako će njegovo 20. putovanje izvan Italije koristiti kolumbijskom narodu na putu mira. Uputio je i poruku Venezueli poželjevši uspostavu dijaloga kako bi se zemlja stabilizirala.
U zračnoj luci u Bogoti, papu Franju pozdravio je kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos Calderon, dobitnik Nobelove nagrade za mir 2016. za napore u pomirenju poslije polastoljetnog građanskog rata između regularne vojske i terorističkih paravojnih skupina marksista (FARC).
Ogromne žrtve
Vlada je, naime, potpisala sporazum s FARC-om u studenom 2016. nakon 52 godine sukoba i 260.000 poginulih, 60.000 nestalih i sedam milijuna raseljenih.
Na pitanje hoće li se Franjo susresti s predstavnicima FARC-a, odgovorio je kako tako što nije dogovoreno. No, ne znači da u susretu s kolumbijskim dužnosnicima neće biti prisutni i predstavnici FARC-a koji je sada postao strankom koja će se kandidirati na izborima.
Kolumbija je 29. država koju pohodi Franjo i do 11. rujna obići će četiri grada, odnosno osim Bogote ići će na jednodnevne izlete u Villavicencio, Medellin i Cartagenu.
Putovanje pape Franje nema politički nego isključivo pastoralni karakter. Ipak, kao i uvijek, papa će se susresti s nekim političkim i crkvenim vođama, ali i s različitim skupinama žrtava, zatim s kolumbijskim obiteljima, s osobama s invalidnošću, sa siromašnima, zatim s Biskupskom konferencijom Latinske Amerike te sa svećenicima, redovnicima i laicima, kažu u Vatikanu.
Franjo je treći papa u posjetu Kolumbiji, koju su pohodili Pavao VI. 1964. i Ivan Pavao II. 1986. godine.
Održat će 12 govora
Neizbježno je da se taj posjet promatra u političkoj perspektivi. Kolumbija je u mirovnom procesu, koji papa Franjo želi poduprijeti. Predviđeno je ukupno 12 govora, s posebnom temom u svakom gradu, kao što su, primjerice, moć pomirenja, obrana života i potpora ljudskom dostojanstvu i ljudskim pravima. U gradu Villavicencio beatificirat će dvojicu katoličkih svećenika ubijenih u sukobima: biskupa Arauce, mons. Jesúsa Emilija Jaramillja Monsalvea i svećenika Pedra Maríju Ramíreza Ramosa.
Pa i bio si Židov pošto je islam nastao na temeljima židovskog učenja puno stoljeća kasnije tako se se možeš smatrati potomkom Židova.