Nakon što predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen sinoć u Budimpešti nije uspjela privoljeti mađarskog premijera Viktora Orbana da prihvati prijedlog o embargu na rusku naftu, od kojeg bi Mađarska bila izuzeta do 2025., ali s planom da rusku naftu zamijeni neruskom naftom iz alternativnog pravca preko Jadranskog naftovoda (Janaf) i Hrvatske, dramatični pregovori se nastavljaju pokušajem organiziranja videokonferencije nekoliko najzainteresiranijih državnika.
Kako neslužbeno doznajemo, planira se da na videokonferenciji o tom problemu razgovaraju francuski predsjednik Emmanuel Macron, mađarski i slovački premijer Viktor Orban i Eduard Heger, hrvatski premijer Andrej Plenković, predsjednica EK Ursula von der Leyen i još neki.
Jutros se u Bruxellesu neslužbeno moglo čuti da se pokušava tu videokonferenciju organizirati danas, ali nešto prije podneva pročulo se da, navodno zbog nemogućnosti usklađivanja dnevnih rasporeda svih sudionika, to ipak neće biti danas, nego sutra.
Spominjanje Plenkovića kao sudionika tih pregovora govori o onome o čemu je Večernji list jučer pisao – da je Jadranski naftovod, sa svojim naftnim terminalom u Omišlju i naftovodom koji preko Siska ide i do mađarske granice, ključan u osmišljavanju rješenja.
Orban tvrdi da bi, prije no što Mađarska počne znatnije koristiti Janaf kao alternativni pravac opskrbe naftom, “Hrvatska morala značajno povećati kapacitet naftovoda na jednom njegovu dijelu”. Kompaniji Janaf jutros smo poslali novinarski upit o tome znaju li na što se Orban referira, odnosno je li u planu neko važnije povećanje kapaciteta. Odgovor smo dobili nakon objave prve verzije ovoga teksta, oko 16 sati, a u njemu Janaf kratko kaže kako "sadašnji kapaciteti JANAF-ovog naftovodnog sustava zadovoljavaju godišnje količine nafte za mađarske potrebe". Drugim riječima, u Janafu nemaju pojma o čemu Orban priča.
Prema neslužbenim informacijama koje smo ranije javljali, podatak koji se spominje u pregovorima u Bruxellesu jest da Janaf već sad ima slobodnog kapaciteta za barem 9 milijuna tona nafte godišnje prema Mađarskoj i Slovačkoj. Jedan naš sugovornik, komentirajući Orbanovu izjavu o “značajnom povećanju kapaciteta”, kaže kako mu ta izjava ne zvuči kao istinita te da se jedino može govoriti o remontu pumpi. Odnosno, da bi za povećanje kapaciteta bilo potrebno koristiti snažnije pumpe, što nije nikakav problem.
e pa sada neka hrvatska kao prvi uvjet zatraži povrat INA-e u hrvatske ruke, a onda može dalje