Uz minimalnih 20 do čestih 30 dana godišnjeg odmora zaposleni će u 2018. godini predahnuti od posla i tijekom 14 državnih praznika. Neradnih dana neće biti jedino u veljači, ožujku i srpnju, dok su svi ostali mjeseci prošarani s jednim ili dva vjerska ili državna praznika.
Svibanj dobar
Maherima koji su skloni spajanjima prvi veći prostor za kombinatorike dolazi tek u svibnju. Praznik rada pada u utorak, a Tijelovo 31. svibnja u četvrtak, tako da se s dva dana godišnjeg odmora vezana uz te neradne dane može osigurati čak osam slobodnih dana, i to četiri na početku i četiri na kraju mjeseca koji se prenose u lipanj. Šesti mjesec je zbog kraja školske godine, lijepog vremena, predsezonskih cijena na Jadranu i obveze da se stari godišnji odmor mora iskoristiti do kraja tog mjeseca zvijezda svih spajanja.
U 2018. godini praznici se nisu najbolje poklopili jer je Dan antifašističke borbe 22. lipnja pao u petak, a tri dana poslije Dan državnosti u ponedjeljak te će svima koji nemaju dežurstava donijeti tek dobar produljeni četverodnevni vikend. Dan domovinske zahvalnosti 5. kolovoza, jednako kao i predstojeća Sveta tri kralja, poklopili su se s vikendom, no zato će se Velika Gospa 15. kolovoza slaviti u srijedu. Ako kome zatreba, za dva dana godišnjeg prije ili nakon Gospe može se dobiti pet ugodnih ljetnih dana odmora. Kada se na jesen učenici vrate u školske klupe i krene nervoza, prvu priliku za predah donijet će 8. listopada Dan neovisnosti, ali tek kao produljeni vikend jer će se taj državni praznik slaviti u ponedjeljak. Svi sveti će biti u četvrtak te se s jednim danom godišnjeg mogu produljiti u četverodnevni odmor od rada. Božićni će blagdani zato biti velikodušniji od ovogodišnjih s obzirom na to da će se Božić slaviti u srijedu.
Četiri dana godišnjeg u tom blagdanskom razdoblju, vežu li se s Novom godinu, osigurat će jedanaestodnevni odmor od posla i oproštaj od, nadajmo se, dobre 2018. godine. Kome ne ostanu četiri dana godišnjeg, i s jednim na Badnjak dobit će ležernih pet dana za blagdanska druženja i druge zimske razonode.
Većina ne ide nikamo
Sve to, dakako, vrijedi uz uvjet da su ljudi zaposleni te da im plaća omogućuje da sebi i članovima obitelji osiguraju aktivan odmor izvan mjesta boravka. Prema podacima Ankete o dohotku stanovništva, 61 posto građana živi u obiteljima koje si ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće.
Umjesto da se teži tome da svima bude kao onima u državnoj službi imam osjećaj da bi neki više voljeli da svima bude kao onima u privatnom sektoru. Uostalom, kakav je to godišnji odmor kojeg ne možeš koristiti kada ti hoćeš nego kad ti histerični gazda kaže da možeš? Pa on bi najsretniji bio da radnik ni nema godišnji odmor.