Meteorologinja N1 televizije, Tea Blažević, objašnjava kako i zašto nastaju razorni uragani, ali i što je razlog obilnih kiša i nevremena koje su pogodili naše krajeve. No, prvi put govori i o privatnom životu.
Koji su uzroci tako razornog uragana poput Irme koja je opustošila SAD i Kubu?
Područje Atlantika poznato je po uraganima, osobito u razdoblju od kasnog ljeta do kasne jeseni, stoga uragan Irma nije ništa neuobičajeno, niti ga kao takvog možemo dovoditi u vezu s klimatskim promjenama. Ipak, neuobičajeno je formiranje čak tri uragana u isto vrijeme na Atlantiku, od kojih su dva bila vrlo snažna, kategorije 4 i 5. Ono što se dogodi jest da se oceanska voda jako zagrije tijekom ljetnog perioda te se zbog njezina isparavanja formiraju olujni oblaci. Zrak se usisava kroz njihovo podnožje i rotira unutar oblaka, kako Zemlja svojom vrtnjom zakrivljuje putanju vjetra. Ključne su toplina i vlaga, kojima se uragani hrane.
Možemo li u budućnosti očekivati još uragana poput Irme ili čak i razornijih?
Najveće i najrazornije oluje na Zemlji javljat će se i dalje, na to ne možemo utjecati. Važno je da ih mi meteorolozi na vrijeme uočimo, motrimo njihovu putanju i upozorimo stanovništvo koje se nalazi na njihovu putu. Vrlo važnu ulogu ima i ekonomija same zemlje koja se nađe na udaru takve oluje, sjetimo se samo tropske oluje koje je bila mnogo manje razorna od uragana Irme, a opustošila je Mijanmar i ubila 100.000 ljudi.
Ni naš dio svijeta nije pošteđen. Bujice u Italiji, nevrijeme od Istre do Zadra. Treba li Europa strahovati od uragana?
Uragani su meteorološke pojave karakteristične za tropske krajeve i ne javljaju se kod nas. Mi možemo očekivati sve izraženije i češće ekstreme, sušu pa poplave, vrućinu pa hladnoću, požare, sve zbog klimatskih promjena. U sve toplijoj klimi, možemo očekivati sve burnije procese, ekstremne, ali i sve kraće vrijeme između ekstrema.
Jesu li mediji pomogli ili odmogli svojim izvještajima o uraganu? Dok s jedne strane neki kažu da je stvorena panika, drugi smatraju da je time spašeno mnogo života jer su zbog upozorenja i pritiska medija evakuacije počele na vrijeme?
Jedno je izvještavati o nadolazećoj oluji, na temelju meteoroloških upozorenja, što može biti vrlo korisno, drugo je koristiti senzacionalističke termine koje neprestano čitamo, slušamo, gledamo. Posljednjih godina učestale su pretjerane informacije, koje zastrašuju ljude, ulijevaju im nepovjerenje u moju struku, a sve u želji da se nešto čita, gleda, sluša, “klika”. Mnogo je informacija oko nas, izvori su različiti i, kad je riječ o meteorologiji, treba prvenstveno slušati stručnjake, meteorologe.
S obzirom na ekstremne vrućine koje smo imali ovog ljeta, kakve nas jesen i zima očekuju?
Prema trenutačno dostupnim prognostičkim materijalima europskog modela ECMWF, a to su najpouzdanije sezonske prognoze, idući mjeseci trebali bi biti iznadprosječno topli. Takvi će biti i zimski mjeseci, osobito siječanj i veljača. Kad su oborine u pitanju, listopad bi mogao biti suši, osobito u Dalmaciji. Studeni bi trebao biti uobičajen u pogledu količine oborine, malo iznad prosjeka na Jadranu. Prosinac bi eventualno u Istri mogao biti sušniji, drugdje u zemlji količina oborina trebala bi biti u normali, kao i u siječnju, dok veljača zasad posvuda pokazuje iznadprosječnu količinu oborina.
Koliko je teško meteorolozima precizno izvještavati o nadolazećoj prognozi?
Vrlo teško je prognozirati vrijeme i nijedan model koji mi meteorolozi koristimo nije savršen. Razvojem ansambala vremenskih prognoza, u kojima vidimo čitav niz scenarija koji bi se mogli dogoditi, stvari su otišle daleko naprijed. Razvija se i računalna tehnologija, napreduje i meteorologija, kao znanost, a sve to rezultira velikom preciznošću prognoze, osobito kad gledamo tri dana unaprijed.
Ako nije tajna, koji su razlozi vašeg prelaska s RTL-a na N1?
Na N1 televiziji sam već dvije godine i mislim da se nema smisla vraćati u prošlost. Moja karijera se sada razvija na N1, televiziji koja postaje sve snažniji news kanal. Odnedavno smo se preselili i u novi prostor, imamo vrlo modernu redakciju, dva studija, i tek sada ćemo pokazati što sve možemo.
Za vas kažu da ste najatraktivnija meteorologinja te da se pred prognostičarskom kartom krećete kao manekenka po modnoj pisti. Imate li modnog savjetnika ili sami birate odjeću?
Volim se lijepo odijevati i nastojim pratiti modne trendove, o kojima me vrlo iscrpno izvještava moja najstroža kritičarka kad je odijevanje u pitanju, sestra Ana, inače liječnica. U šali znam reći da ne izlazim iz kuće ako Ani ne pošaljem fotku odjevne kombinacije koju sam izabrala za taj dan, osobito ako imam dogovoreno snimanje.
Samohrana ste majka, kako usklađujete posao i majčinstvo?
Balansirati između majčinstva i posla moja je svakodnevna borba, trening koji nekad više, nekad manje uspješno izvedem. Kako trenirati ne možeš sam, tako i ja imam, više njih, zapravo cijeli tim, na koji sam iznimno ponosna. Moju ekipicu predvode moje sestre, Maja i Ana, moje najbolje prijateljice, bez kojih ne bih bila tu gdje jesam. Sretna sam i što je moja osmogodišnja djevojčica Laura jako samostalna, i odgovorna, i nas dvije se baš sve možemo dogovoriti. Zapravo već dulje vrijeme nemam „malo dijete”. Laura je prava mala pametnica, napreduje iz dana u dan, u svakom aspektu, emocionalnom, društvenom, u školi je jako uspješna...
Rekli ste da volite sport. Koji najviše? Imate li vremena da se bavite njime? I je li to tajna vaše vitke linije?
Sport mi je jako važan i trudim se da bude dio svakog mojeg dana, prvenstveno zbog zdravlja. Vježbanje za mene nije prolazni trend, već način života. Iako mi je ponekad teško odvući se na trening, već nakon nekoliko minuta vježbanja osjećam neopisiv nalet sreće i ponosa. Kako volim raznolike treninge, trenutačno kombiniram trčanje na otvorenom, boksam sa sestrom Majom i veslam stojeći na dasci pod budnim okom trenera Nikice Ljubeka.
Jednom ste opsovali u eteru kada je bila prikazana kriva karta... kako se snalazite kada dođe do nekih takvih gafova?
Tko radi, taj i griješi, a ja bih još dodala: i tko ustaje u pet ujutro, kad počinje moj radni dan, ima pokoju ispričnicu u rukavu. Psovka u programu svakako nije nešto što sam planirala, što si želim u karijeri, ali dogodila se. Po prirodi sam perfekcionist i najradije bih da je sve savršeno, ali u životu to baš i ne ide tako.
Jeste li smirena ili temperamentna osoba?
Ja sam temperamentna Dalmošica, borbena i strastvena u svemu što radim. Mirna samo kad treba.
Kakvu muziku volite slušati?
Kako se često tijekom treninga motiviram glazbom, u posljednje vrijeme uglavnom dajem prednost bržim i žešćim ritmovima, iako se volim opustiti slušajući klasičnu glazbu, a volim i dobar jazz.
S obzirom na to da ste TV ikona, pratite li političku scenu i što mislite o političarima općenito?
Kako radim na news televiziji, svakodnevno upijam sva najnovija politička zbivanja, ali i da ne radim na televiziji, pratila bih politiku. Kad razmišljam o političarima, uglavnom sam ljutita, prije svega gledajući nezainteresiranost države za znanost, zbog čega vrhunski stručnjaci ili napuštaju Hrvatsku ili govore, a nitko ne sluša. Npr. o tome kako spriječiti katastrofalne požare, poput onog koji je ugrozio Split. Moji dragi prijatelji i kolege na DHMZ-u svakodnevno računaju indeks opasnosti od požara, ali tim se podacima ne pridaje dovoljno pozornosti. Meteorološke izračune treba koristiti kako bismo unaprijed djelovali, ali dok su god našim političarima požari poput splitskog „atraktivni”, mislim da nam nema pomoći.
prema naslovu očekivanje je kratko sažeto -prognoza a kad tamo čitavi traktati ni o čemu .........?!