Ilok - jedan od najljepših ravničarskih gradova u Hrvatskoj, ali opće stanje u državi najviše se osjeti na njezinim rubovima – istočna granica se napušta.
Nezaposlenost, niska cijena rada, nesigurnost radnog mjesta, sve su to uzroci zbog kojih napuštaju grad koji bi mogao biti biser Srijema, piše Deutsche Welle.
- Ilok je prvenstveno vinogradarski kraj. Od većih gospodarskih subjekata uz nadaleko poznate Iločke podrume imamo i niz malih privatnih vinarija s izuzetnim vinima kao npr. traminac i graševina. Imamo i dvije tvornice tekstila, Iteks i Tiko, koje zapošljavaju par stotina, uglavnom žena. Postoji još i nekoliko vrhunskih ugostiteljskih objekata, obiteljskih gospodarstava i uglavnom poljoprivrednika - kaže o gospodarskim subjektima u Iloku, gradonačelnica Marina Budimir.
Na zadnjem popisu stanovnika 2011. godine Ilok (sa Šarengradom, Babskom i Mohovom) je brojao oko 6.000 stanovnika, gradonačelnica (oprezno) procjenjuje da ih je sada oko 5.000. Iako je i to krajnje konzervativna procjena, činjenica jest da je i to ogromno smanjenje za tako malu sredinu koja ima niz problema od kojih su neki stariji od dva desetljeća.
Nakon rata veliki dio industrije se nikad nije oporavio, a dobar dio ljudi izbjeglih 1991. se nikada nije vratio. Kada su napokon dočekali povratak, Iločani su našli grad koji je trebalo sasvim obnoviti i započeti život ispočetka. Nakon što su se iscrpili u ponovnoj izgradnji svog života, naišla je skoro desetogodišnja ekonomska kriza poslije koje je ostalo malo mjesta za optimizam.
Gradonačelnica ipak vidi priliku za Ilok u turizmu jer svako mjesto ima svoju originalnu priču. U Bapskoj su arheološka nalazišta starija od vučedolskih, u Iločkom vinogorju se proizvode neka od najboljih vina u Hrvatskoj, enološka i gastronomska ponuda je jedinstvena. Dunav je resurs sam za sebe, a ribolovni, lovni i cikloturizam su odlična prilika.
Iločke zidine su nevjerojatna fortifikacijska arhitektura, a blizina Vukovara, Osijeka, Beograda, Novog Sada, kao i Bosne i Hercegovine, Mađarske mogu biti samo prednost. Bilo bi odlično da stanovnici iz drugih dijelova Hrvatske posjete i upoznaju kontinentalni dio Lijepe naše, kaže gradonačelnica.
O demografskoj katastrofi u Slavoniji najbolje govori podatak da je najveći slavonski grad Osijek, s najjačom industrijom, na zadnjem popisu stanovništva imao 108 tisuća stanovnika a danas i najveći optimisti procjenjuju da je Osijek grad koji ima manje od 100 tisuća stanovnika. Na slijedećem popisu stanovništva 2021. godine Osijek će po optimističnim procjenama imati nešto više od 90 tisuća stanovnika a po pesimističnim taj će broj pasti dobrano ispod 90 tisuća. AVladu zanima isključivo očuvaje vlasti, nikakve reforme, nikakav obračun s uhljebizmom i političkom korupcijom.