Slično kao što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u Hrvatsku stigao proslaviti 100 godina otkako je islam priznat na području Hrvatske, tako i ruski predsjednik Vladimir Putin stiže u Sloveniju 31. srpnja na otvaranje spomenika u Ljubljani ruskim vojnicima poginulim u Sloveniji.
Obilježit će se i 100 godina otkako su u 1. svjetskom ratu u Sloveniji izginuli deseci ruskih vojnih zarobljenika u snježnoj lavini na Vršiču. No i ovdje su spomenici i obljetnice samo povod jer Putin u ovom trenutku uglavnom nije dobrodošao u zemljama Europske unije, a Slovenija je odnose s Rusijom njegovala još u vrijeme Sovjetskog Saveza i Jugoslavije te širila izvoz u Rusiju. Na Vršiču su tako u zimu 1915.-16. ruski vojni zarobljenici morali graditi cestu i u snježnoj lavini poginulo je između 170 i 300 Rusa i nekoliko desetaka austrijskih vojnika. Preostali ruski zarobljenici sami su sagradili drvenu pravoslavnu kapelicu, a kad je ona desetljećima kasnije postala derutna, u obnovi je sudjelovala slovenska farmaceutska tvrtka
“Prusi ili Rusi”
Još od 70-ih godina Lek i Krka na rusko tržište plasiraju velike količine lijekova pa farmaceutski proizvodi i danas čine 37 posto slovenskog izvoza u Rusiju. U Rusiju stižu i slovenske montažne kuće tvrtke Riko iz Ribnice, aparati Gorenje, turbine Litrostroja. Slovencima rusko tržište, doduše, nije na prvom, nego na sedmom mjestu, ispred su i Njemačka, Italija, Hrvatska, ali u dvojbi ‘Prusi ili Rusi’ Slovenci očito ne žele nijedna vrata zatvoriti.
– Ni Njemačka ne zatvara ta vrata – kaže komentator slovenskog Dela Ali Žerdin na pitanje je li slovenska politika u skladu s uobičajenom politikom malih zemalja da nastoje održati dobre odnose sa što većim brojem zemalja. Lani je kapelicu na Vršiču posjetio ruski premijer Dmitrij Medvedev i pohvalio slovensku skrb o grobu ruskih vojnika, a ove godine slovenski predsjednik Borut Pahor pozvao je Putina.
– To bi bilo dobro za europsko-slovenski dijalog bez obzira na razlike – rekao je Pahor. Zanimljivo je da su europske ekonomske sankcije Rusiji na snazi upravo do 31. srpnja i do tog roka bit će poznata nova odluka EU. Pahor je već bio domaćin Putinu 2011., kad je Putin bio premijer i tada je glavna tema razgovora bio plinovod Južni tok. Taj je plan zasad pao u vodu pa konkretnih rezultata susreta Putin – Pahor nije bilo, a sad se spominje novi plinovod, Turski tok, u kojem bi također sudjelovala Slovenija. Bilo je još planova rusko-slovenske gospodarske suradnje, neki su se izjalovili, poput ulaska Lukoila u slovenski Petrol. Povjesničar Božo Repe s Filozofskog fakulteta u Ljubljani pisao je prije nekoliko godina o slovensko-ruskim odnosima, napominjući kako Slovenija ima pravo raditi u prvom redu u interesu svoje zemlje, ne pokoravajući se odmah zapovijedima iz Bruxellesa jer to ne čine velike zemlje EU.
Kulturom do ekonomije
– Pri tome treba poštovati tri načela, zaštitu svog ekonomskog interesa, zaštitu demokratskih standarda i srodnosti kultura – zauzeo se Repe. Srodnost kultura ogleda se u Forumu slavenskih kultura, koji u posljednje vrijeme i nije previše aktivan.
– Kultura je uvijek u funkciji otvaranja ekonomske suradnje – ističe Žerdin. Slovenija i Rusija krajnje su točke slavenskog svijeta na zapadu i istoku.
– Slovenija može birati hoće li biti samo periferna zemlja EU ili će biti važna kao most između EU i slavenskog svijeta. Sad se više govori o tome kako je Slovenija dio Zapada, ali za cjelovit identitet važno je i slavenstvo. O tome se sada ne govori, ali to ne znači da uskoro to opet neće biti važno – kaže Žerdin.
>>Pahor: dolazak Putina u Sloveniju ne znači promjenu slovenske orijentacije
prosli dolazak medvedeva ih je kostao arbitraze (pojavile se snimke ni od kuda...) kuzim da je ovo slovenski inat amerima sto su ih onako naguzili ali s velikima se tako ne igra.... sto cete sada dobiti po piksi....samo cekam da vidim