Nešto prije ponoći, u subotu, 15. srpnja ove godine, mnogima je pažnju privukao meteor-bolid, čiji je iznimno jak sjaj, obasjao noćno nebo. Iz Astronomskog društva Varaždin objavili su da njegova pojava, ponekad, može biti popraćena i zvukom, ponekad izgori u atmosferi, a ponekad njegovi dijelovi i stignu do površine Zemlje, nakon čega slijedi potraga. Ugledni astronom, Korado Korlević za Večernji je pojasnio da se, ovaj puta, radilo o iznimno brzom objektu (~60 km/s), koji je bio nevjerojatno mekan, poput rahlog, tek napadanog snijega.
Bljesak se, kaže Korlević, dogodio na jako velikoj visini te nije došlo do pada meteorita na Zemlju. No, pri ne tako davnom, spektakularnom 'uletu' superbolida, 2007. godine - nakon što je eksplodirao, na hrvatsko je tlo tada pala prava kiša kamenih meteorita, od kojih je najveći bio težak čak 10 kg. Meteor, o čijem smo uletu pisali 2007. godine, eksplodirao je negdje iznad Jastrebarskog.
No, tom spektakularnom ulijetanju superbolida u zemljinu atmosferu nisu tada vidjeli samo mještani Jastrebarskog nego i stotine Zagrepčana, Šibenčana i Zadrana. "Gorjela je u zraku i ostavljala crveni trag. Očekivali smo plamen, ali kugla je nestala", tim je riječima, jedan od svjedoka nebeskog spektakla, tada opisao ulijetanje meteorita, koji je, potom, eksplodirao u zraku.
VIDEO: Spektakularni prizori meteora bolida iznad Hrvatske
Ulijetanje superbolida rijetka je pojava
- Najvjerojatnije je pao negdje između Hrvatske i Slovenije. Očevidci najčešće govore o velikoj vatrenoj kugli i jakom bljesku na nebu. Meteorit je letio brže od zvuka, a kada se dogodio sonički bum, u Zagrebu i Jastrebarskom, mogle su se osjetiti vibracije i podrhtavanje tla. Ulijetanje superbolida rijetka je pojava, a kako se to dogodilo oko 12 sati, te se ipak vidjelo sjajno nebo, pretpostavljam da je meteorit bio velik - pojašnjavao je te, 2007. godine, astronom Korado Korlević, a članak je sačuvan u našoj arhivi.
Pretpostavio je odmah da je u pitanju bio prilično velik objekt te da je samo mali dio tog meteorita mogao završiti na Zemlji, budući da je u letu izgorio. Danas, na pitanja o događaju od prije 16 godina, ima konkretne odgovore. "Objekt je imao 70 kg i bio je srednjeg promjera, od oko 63 cm. Na tlo je pala kiša kamenih meteorita. Na video snimkama, praćeno je 18 fragmenata, od kojih je najveći imao 10 kg. Iz tog su pada, do sada, pronađena tri meteorita i to u okolici Novog Mesta", kaže nam Korlević.
Prvi pad zabilježen je upravo u Hrvatskoj
Prije te, 2007. godine, pad meteorita u Hrvatskoj posljednji je put bio zabilježen početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, nedaleko od Dubrovnika. Zanimljivo je da se prvi pad neke izvanzemaljske materije u svijetu, koji je službeno dokumentiran, dogodio upravo u Hrvatskoj. Davne 1751. godine, 26. svibnja, oko 18 sati, meteorit je pao na polje, u hrašćinskome naselju Domovec. Od dva meteorita, koja su tada pala, veći se čuva u Prirodoslovnom muzeju u Beču, a polirana pločica od tog meteorita je u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju.
Iako su, dio manjeg, Hrašćinci raskomadali i prekovali u čavle, upravo je to, tzv. zagrebačko željezo ili hrašćinski meteorit, proslavilo općinu Hrašćinu. Poznatog astronoma iz Višnjana, Korada Korlevića, pitali smo i koliko su slučajevi pada meteora uopće česti, na ovom, našem području, te kada su i gdje posljednji put pronađeni ostaci?
Meteor u zaleđu Križevaca
- Na teritorij Hrvatske godišnje padne oko šest meteora. Zabilježeni pad je, za nas, serija slika naše meteorske mreže, iz kojih se izračuna da imamo siguran pad i tu se radi o desetcima slučajeva. Što se tiče pronađenih ostataka, jedini meteorit, pronađen, na osnovu slika Hrvatske meteorske mreže, pronađen je u pitomom zaleđu Križevaca, 2011. godine. Treba, naime, imati na umu da je velik dio teritorija Hrvatske nedostupan – to su područja pod morem, ribnjacima, minskim poljima, makijom i kamenjarom - kaže nam astronom, koji je, prema podacima Minor Planet Discoverersa, 13. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena. Samo u razdoblju od 1996. do 2008., Korlević ih je otkrio čak 1117, a tri su nebeska tijela po njemu dobila i ime.
"Kod nas su i imena nebeskih tijela politika"
Iz zvjezdarnice u Višnjanu, do 2000. godine, bilo je otkriveno čak 1750 asteroida, što je Hrvatsku, 1999. godine, svrstalo među desetak najboljih zvjezdarnica svih vremena.
"Od tih, preko tisuću asteroida, imenovali smo samo dvadesetak, a odabir imena, za ostale, prepustili smo Međunarodnoj astronomskoj uniji. Naime, kada smo krenuli s otkrićima, mislili smo da će u Hrvatskoj biti interesa za to da naši gradovi, pisci, pjesnici, znanstvenici,... dobiju počast da se po njima zove jedan asteroid, no, bili smo potpuno u krivu. Takva ideja nije zanimala niti službenu akademsku, a niti kulturnu zajednicu. Stoga smo, po običaju, prva dva imenovali po lokaciji zvjezdarnice - Poreč i Višnjan. No, nakon što smo potvrde uručili gradonačelnicima, uslijedilo je neugodno iznenađenje. Zauzvrat smo, već drugi dan, dobili zabranu održavanja predavanja u općinskoj vijećnici, u Višnjanu, a ukinut nam je i dio sredstava financiranja. Na žalost, kod nas su, očito, čak i imena nebeskih tijela politika", priča nam ugledni astronom, koji je, sa svojim timom, 'u tišini' imenovao još nekoliko asteroida.
Četvrta zvjezdarnica u svijetu
Ono čime se Korlevićem tim danas bavi više nisu otkrivanja, nego "asistencija" u potvrđivanju opasnih asteroida. "U tom smo poslu već pet godina među prvih pet zvjezdarnica svijeta, konkretno, trenutno smo četvrti na svijetu. Važno je ponoviti da, zbog porasta svjetlosnog onečišćenja i dalje gubimo nebo. Postavlja se rasvjeta iste snage, koja ima puno veću efikasnost te, svake godine, gubimo 0,1 magnitude. S novom smo zvjezdarnicom pobjegli iz Višnjana, ali svjetlost nas stiže. Upravo stoga, tražimo neko novo mjesto za robotiziranu zvjezdarnicu, negdje na vanjskim, dalmatinskim otocima ili možda u Izraelu“, poručuje Korlević.
Na pitanje da li se, u skoroj budućnosti, predviđa neki zanimljiv "nebeski događaj", odgovara kako smo, baš prije nekoliko mjeseci, imali ulazak asteroida nad morem te komade koji su padali u Francusku (Normandiju), no, o tome, kaže, baš nitko nije pisao. S druge strane, astronom upozorava da mediji javnost i po nekoliko puta godišnje, bombardiraju naslovima o 'jedinstvenom' punom Mjesecu, kakav se viđa jednom u sto godina.
VIDEO: Hrvatskoj vraćen vrijedan srebrni križ iz 14. stoljeća ukraden prije 50 godina
