Svaki građanin trebao bi imati zalihe hrane dovoljne za samostalnu opskrbu od najmanje 72 sata u slučaju krize, upozorit će Europska komisija, prema nacrtu Strategije Unije za pripravnost koji je POLITICO dobio na uvid.. "U slučaju ekstremnih poremećaja, početno razdoblje je najkritičnije," navodi dokument, iznoseći moguće scenarije, od rata do kibernetičkih napada i smrtonosnih bolesti do poplava uzrokovanih klimatskim promjenama. POLITICO podsjeća na neke od kriza: lockdown zbog pandemije Covid-19, rusku invaziju na Ukrajinu, prirodne katastrofe i financijske šokove. "Nijedna od velikih kriza proteklih godina nije bila izolirana ili kratkotrajna," kaže dokument. "Europa si ne može priuštiti da ostane reaktivna."
Izvršna potpredsjednica Komisije Roxana Mînzatu trebala bi predstaviti strategiju u srijedu. Njezina poruka je "popravi krov dok sunce sja," rekla je Mînzatu POLITICO-u uoči objave, dodajući da je cilj Komisije "pomoći pojedincima ... na razini kućanstva." Prema nacrtu na 17 stranica, strategija bi trebala "stvoriti sigurnu i otpornu EU s mogućnostima potrebnim za predviđanje i upravljanje prijetnjama i opasnostima, neovisno o njihovoj prirodi ili podrijetlu." To uključuje pružanje smjernica zemljama članicama za "pokrivanje skladištenja osnovnih zaliha, planiranje kriza, dostupnost skloništa, mjere za osiguravanje dostupnosti kritičnog tla i svemira," navodi prijedlog. Samo nekoliko tjedana nakon što je Europa objavila svoju prvu obrambenu strategiju, plan pripravnosti kaže da je "hitno potrebno" da EU i njezine zemlje ojačaju pripravnost u svim sektorima.
Priprema za rat su visoko na listi prioriteta. Iako ne donosi nove obrambene inicijative, strategija predlaže model upravljanja krizama koji se temelji na sjevernoeuropskim zemljama gdje je cijelo društvo - od građana do poduzeća i vlada - uključeno. Plan Komisije oslanja se na zaključke Niinistöovog izvješća, koje je iznijelo prijedloge za poboljšanje spremnosti EU-a za rat i civilnu obranu. Prijetnja geopolitičkog sukoba može doći virtualno kao i u obliku vojnih ofenziva.
Europa bi trebala biti bolje pripremljena za kibernetičke napade, navodi nacrt. Od početka rata u Ukrajini, Rusija pojačava aktivnosti u kibernetičkom prostoru, uključujući ciljanje kritične infrastrukture poput energetskih mreža. Istočno krilo Europe posebno je doživjelo porast kibernetičkih napada. Kina, Iran i Sjeverna Koreja također dosljedno ciljaju zapadne vlade, tvrtke i druge ključne institucije. Državno sponzorirani hibridni i kibernetički napadi postali su "stalna značajka današnje stvarnosti," tvrdi dokument. Jedan od ključnih prijedloga je uspostava "europskog sustava upozorenja na kibernetičku sigurnost," za koji Komisija kaže da bi poboljšao europsko otkrivanje prijetnji i situacijsku svijest. Također predlaže digitalnu obuku i pomoć zemljama koje se nadaju pridružiti EU-u, te poziva na veću upotrebu kibernetičke diplomacije i bolju suradnju s NATO-om.
Mnogi ljudi ne znaju što učiniti u slučaju prirodnih katastrofa, rekla je Mînzatu. Tvrtke također imaju aktivnu ulogu u pripravnosti, jer postoji potreba za dijeljenjem informacija, ali i sudjelovanjem u "strateškom predviđanju i anticipativnim inicijativama," kao i obuci. "EU treba promicati suradnju između javnih i privatnih organizacija u strateškim sektorima poput kibernetičke sigurnosti, osiguravajući da su potrebe radne snage i obrazovna ponuda usklađeni," prema nacrtu.
Pripravnost "nije samo o potencijalnim sukobima koje je stvorio čovjek," rekla je Mînzatu. "Radi se o tome kako reagiramo na poplave; vidjeli smo što se dogodilo u Španjolskoj," koja je prošle godine pretrpjela 'čudovišne' poplave, ubivši stotine ljudi. Mnogi ljudi ne znaju što učiniti u slučaju prirodnih katastrofa, rekla je Mînzatu. "Sve ove vrste kriza zahtijevaju određeni set osnovnih vještina, neko razumijevanje i znanje o tome što prvo učiniti," rekla je.
Komisija predlaže strategiju skladištenja na razini EU-a za jačanje pristupa kritičnim resursima, uključujući za hitne slučajeve i odgovor na katastrofe, medicinske protumjere, kritične sirovine, energetsku opremu i moguće hranu i vodu. Strategija će kombinirati centralizirane rezerve EU-a s doprinosima zemalja, prema izvješću. Također će predstaviti strategiju za podršku medicinskim protumjerama protiv prijetnji javnom zdravlju - koja će biti dopunjena kontingentnim zalihama predloženim u Zakonu o kritičnim lijekovima.
Komisija želi ojačati svoju koordinaciju odgovora na krize stvaranjem "središta za koordinaciju kriza," nadovezujući se na postojeći Centar za koordinaciju hitnog odgovora (ERCC). Središte će se fokusirati na predviđanje i upravljanje posljedicama kriza u svim sektorima, pružati podršku upravljanju krizama vodećim službama i pratiti cjelokupni odgovor na krize. Komisija predlaže reviziju financijskih instrumenata za odgovor na krize kako bi se osiguralo da su mehanizmi financiranja kriza skalabilni i mogu se prilagoditi promjenjivim rizicima i krizama. Izvršno tijelo također planira ugraditi pripravnost u vanjska ulaganja EU-a, uključujući kroz povećanje provedbe projekata prilagodbe klimi i otpornosti u partnerskim zemljama.
Za učvršćivanje ovih mjera, Komisija razmatra novi zakonodavni paket za postavljanje standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva pripravnosti. "Komisija će procijeniti potrebu i izvedivost Zakona o pripravnosti EU-a za jačanje otpornosti vitalnih društvenih funkcija postavljanjem zajedničkih standarda i mjerljivih dugoročnih ciljeva," navodi dokument.
Pripravnost i sigurnost bit će "integrirani i uključeni" u europsko zakonodavstvo, politike i programe, prema dokumentu, koji navodi 30 ključnih akcija pod sedam tema kao što su civilno-vojna suradnja, javno-privatna suradnja i pripravnost stanovništva. Prilog nacrtu navodi oko 60 ključnih akcija koje treba provesti u sljedeće dvije godine, uključujući pojačano praćenje lažnih vijesti, procjenu razine pripravnosti u financijskim uslugama i uključivanje pripravnosti u školske kurikulume, sve planirano za ovu godinu.
Ali zbog čega - pa Rusija nije prodrla niti četvrtinu Ukrajine, kakvi su ona prijetnja za EU? Kamo god da krenu napadaju članicu NATO-a, znači nuklearni sukob. Zašto bi Rusija uletavala u toliko lud potez... Ako nije Rusija, koga se bojimo, Indije? SAD-a? 😅