Dok se iz Milanovićevih izjava to nije moglo tako zaključiti, ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i u ponedjeljak je ostao pri svome da će Hrvatska otkupiti dionice Ine od MOL-a. Čime će i kako to učiniti, velika je nepoznanica koja zaokuplja sve aktere desetogodišnje hrvatsko-mađarske nafte trakavice. Prema vrijednosti dionice na burzi, MOL-ov udjel u Ini jučer je težio 18,6 milijardi kuna, koje hrvatski proračun sada nema.
Ekonomski romantizam
Špekulira se s kapitalom mirovinskih fondova, no u njihovim krugovima čuje se da kontakata vlasti vezanih uz Inu nije bilo. Kapital mirovinaca ipak nije toliko velik da bi se zadovoljili svi državni apetiti: od monetizacije autocesta, ulaganja u hidroelektrane do Ine. Takvo preuzimanje nije realno ni zbog toga jer je mirovinskim fondovima zakonom zabranjeno da 30 posto svoje imovine usmjere u jednu tvrtku.
– Pitanje prvokupa precijenjeno je jer nitko treći neće ulaziti u takvu transakciju bez dogovora sa Zagrebom – kaže odličan poznavatelj prilika oko Ine iz svijeta biznisa. Njegovo je mišljenje da bi država trebala zadržati samo 25 posto plus jednu dionicu Ine i prodajom svojih 19 posto za milijardu eura udjela izbjeći rast javnog duga i novo zaduživanje. O tome neslužbeno govore i u Vladi, no javno se ne istrčavaju jer bi se tek tada zakomplicirali odnosi u koaliciji. Očit sukob između premijera Zorana Milanovića i ministra gospodarstva Vrdoljaka, koji je ujedno šef pregovaračkog tima u pregovorima Vlade i MOL-a, naš sugovornik iz svijeta politike, koji je jedan od najupućenijih u zbivanja u Ini i oko nje, sublimirao je u nekoliko rečenica.
– Premijer Milanović vrlo je ozbiljan kad se protivi svakoj vrsti ekonomskog avanturizma. Jer nagovarati mirovinske fondove i/ili građane da direktno ili indirektno kroz daljnje zaduživanje zemlje otkupe dionice Ine, vrlo je neozbiljno. Najvažnije je ne izazivati ekonomski romantizam – rekao je naš sugovornik iz čijih je riječi jasno da inicijativu ministra Vrdoljaka, koji želi da Vlada učini sve kako bi vidjela je li i pod kojim uvjetima moguće prikupiti novac i iskoristiti pravo prvokupa, smatra neozbiljnim “ekonomskim romantizmom”. Objasnio je i zašto su Vrdoljakove ideje nerealne.
– Ni građani ni mirovinci jednostavno nemaju potrebne milijarde eura. Sve da se mirovinski fondovi i žele uključiti u akciju otkupa Ininih dionica od MOL-a, oni za to nemaju novca jer je sva njihova imovina nedovoljna da se ispune sve trenutačne i moguće buduće “državne želje”. Drugo, čak i da nije tako, čak i da nam netko da novac za otkup Ininih dionica, to i dalje ne bi dalo odgovor na najvažnije pitanje – razvoj Ine – kaže naš izvor prema kojem je vjerojatan ishod sljedeći: MOL će Inine dionice prodati naftnoj kompaniji iz Rusije, Azerbajdžana ili eventualno Arapskog poluotoka, a novi partner prije nego što od MOL-a otkupi Inine dionice svakako će se konzultirati s hrvatskom Vladom.
Regionalni igrač
– Može se pretpostaviti da će željeti kupiti više od 49 posto dionica, koliko ima MOL, pa nije isključeno da Vlada novom partneru proda i dio dionica koje su trenutačno u državnom vlasništvu – kaže naš sugovornik vrlo blizak premijeru Zoranu Milanoviću. Najpoželjniji partner, dodaje, bila bi neka od ruskih ili azerbajdžanskih kompanija koje imaju vlastite izvore sirove nafte.
– Takvi nam trebaju jer samo oni mogu garantirati razvoj Ine u regionalnog igrača. Ina bi iz toga imala očitu korist, a njima bi Ina bila “vrata” prema još jačem prodoru na europsko tržište – zaključuje sugovornik. Sindikalistica Maja Rilović također podcrtava da je razvoj Ine prioritet, a njega bez strateškog partnera neće biti.
