Arbitraža u Washingtonu

Odšteta za plinski biznis, izgubimo li spor, mogla bi se platiti otkupom Ine

Andrej Plenković
Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
1/2
15.11.2017.
u 21:58

Mađari procjenjuju da ih je neotkupljivanjem plinskog biznisa hrvatska Vlada oštetila za nekoliko milijardi kuna

Izgubljena arbitraža u Ženevi dodatno je usmjerila fokus na arbitražu u Washingtonu gdje je MOL tužio Hrvatsku zbog plinskog biznisa, odnosno zato što država od Ine nije otkupila poslovanje plinom, što je MOL oštetilo za, kako procjenjuju u mađarskoj kompaniji, nekoliko milijardi kuna.

Washington puno opasniji

Arbitraža u Washingtonu za Hrvatsku je u financijskom smislu daleko opasnija od one izgubljene u Ženevi (gdje arbitri nisu povjerovali da je MOL većinska upravljačka prava u Ini dobio podmitivši bivšeg premijera Ivu Sanadera), što je otvorilo pitanje hoće li Vlada nagodbom s MOL-om pokušati prekinuti tu arbitražu. Izvor iz vrha Vlade jučer nam je rekao da po njegovu mišljenju nagodba nije cilj, ali je napomenuo kako Vlada i dalje zastupa stav o otkupu Ininih dionica od MOL-a, što će se najvjerojatnije riješiti uvođenjem novog strateškog partnera koji bi od MOL-a otkupio Inu, a ne na način da država kupuje MOL-ov udio u toj naftnoj kompaniji. Naš izvor napominje kako i taj proces kupoprodaje Ine zahtijeva dogovor s MOL-om jer se prodaja Ine može odviti samo ako se postigne sporazum o cijeni te uz pristanak obiju strana.

Andrej Plenković
1/8

– Taj se proces ne može odviti preko koljena – poručio je izvor iz Vlade koji smatra da bi podržavljenje Ine bilo lošije rješenje od ulaska novog partnera. U konačnici, konzultanti koje će Vlada izabrati na javnom pozivu (uskoro će biti raspisan) procijenit će vrijednost Ine te, očito, sugerirati novog partnera.

Teoretski nije nemoguće da Vlada svoj odnos s MOL-om “ispegla” otkupom dionica Ine jer bi se odšteta koju MOL traži zato što Vlada nije ispunila obećanje o otkupu poslovanja plinom, na što se bila obvezala 2009. godine, mogla riješiti putem cijene MOL-ova paketa dionica Ine. To bi podrazumijevalo svojevrsnu nagodbu, ali ne bi značilo da Vlada bespogovorno prihvaća da je MOL na plinskom biznisu izgubio tri ili četiri milijarde kuna. I dr. Dominik Vuletić, profesor trgovačkog prava na Ekonomskom fakultetu, kaže da bi, da savjetuje Vladu, apsolutno sugerirao nagodbu.

– Ne mogu prejudicirati odluku arbitražnog suda, ali uzimajući sve okolnosti u obzir, a to je da je Hrvatska izgubila arbitražu koju je sama pokrenula u Ženevi, jasno je da nam situacija u Washingtonu nije dobra. Zato bi nagodba bila najpogodnije rješenje, naravno ne pod svaku cijenu. Nagodba podrazumijeva popuštanje svake strane, a njezin cilj mogao bi biti da se ona uklopi u otkup Ininih dionica od MOL-a – predložio je dr. Vuletić. Napomenuo je kako sada isključivo o MOL-u ovisi hoće li pristati na nagodbu budući da je pozicija te kompanije u sporu bolja.

Tomislav Karamarko, bivši šef HDZ-a i potpredsjednik Vlade, još prije dvije godine predlagao je nagodbu s MOL-om, tvrdeći da bi Hrvatska mogla izgubiti spor i 4-5 milijardi kuna. Sada se pokazuje da je Karamarko bio u pravu, no tada je optužen za sukob interesa i da zagovara nagodbu zbog povezanosti s Josipom Petrovićem. Tadašnji HDZ-ov partner Most Karamarka je praktički optužio za izdaju nacionalnih interesa, a Božo Petrov, tada potpredsjednik Vlade, tvrdio je da u arbitraži stojimo dobro. Iako je Karamarko tada bio prisiljen podnijeti ostavku, rasplet situacije s arbitražom u Washingtonu sve mu više ide u prilog. Iako eventualna nagodba s MOL-om ovisi isključivo o toj mađarskoj kompaniji, Mađari nemaju odviše razloga za povlačenje iz spora.

Skandalozna ucjena

Njihov glavni uvjet je da Hrvatska odustane od kaznenog progona protiv Zsolta Hernádija, šefa MOL-a, što je skandalozna ucjena. Tomislav Panenić, bivši Mostov ministar gospodarstva, tvrdi da je kao tadašnji ministar, u Vladi HDZ-a i Mosta, u ljeto 2016. godine na Dubrovnik forumu neformalno razgovarao s mađarskim ministrom vanjskih poslova Szijjartom koji mu je otvoreno rekao da je početna pozicija bilo kakvog dogovora s MOL-om upravo odustanak od procesa protiv Hernádija. Panenić tvrdi i da je kao ministar razgovarao s jednim članom NO-a MOL-a i da mu je prenio ideju o mogućoj nagodbi, ali da od MOL-a nikada nisu dobili odgovor. Panenić kaže da je MOL te 2016. tvrdio da je na plinu izgubio četiri milijarde kuna.

Komentara 67

PP
pp
22:29 15.11.2017.

Znači Karamarko je bio u pravu. I zato je potjeran ko najveće smeće iz politike. On je upozoravao da ćemo izgubiti 4-5 milijardi kuna i htio se nagoditi, a za to je dobio optužbe da je izdajnik i mađaron, zbog toga je pala Vlada, a on dobio izgon...pametno Hrvati, pametno...sad ćemo platiti...

ZR
Ze Roberto u
22:59 15.11.2017.

Čuprijašima treba sve to naplatiti ! Neka njih 12 populista , koji jedino mogu biti nečiji momci, shvate da politika nisu alkarske igre

Avatar ovdje Maks
ovdje Maks
00:11 16.11.2017.

Neka plate Petrov i Bulj (Miro MOL)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije