29.07.2019. u 08:38

Djeca pohađanjem nastave prema ‘odvojenim nacionalnim’ modelima izvođenja nastave ostaju ograničena na život u jednonacionalnoj i jednoreligijskoj zajednici, pa im je u odnosu na njihove roditelje socijalni kapital jako malen

Zatečeni maratonskom utrkom “grešnih” i “bezgrešnih” Plenkovićevih ministara koji će od njih na spektakularniji način priopćiti razloge svoje ostavke odnosno odabira, promakla nam je jedna za hrvatsko društvo i hrvatsku državu nimalo lijepa vijest da je propao pilot-projekt Interkulturne škole Dunav u Vukovaru, projekt koji je trebao pomoći integraciji srpske nacionalne manjine u hrvatsko društvo. Zapravo projekt koji je - uz sve ostalo - trebao pomoći međusobnome pomirenju dviju nacionalnih (hrvatske i srpske) odnosno dviju kršćanskih zajednica (katoličke i srpskopravoslavne), projekt zbog čije će propasti RH trebati vratiti 1,3 milijuna eura Kraljevini Norveškoj koja je financirala gradnju i opremanje škole u vukovarskoj četvrti Borovo naselje.

A kako je sve počelo i kako je završilo?

Pošto se na ratom zahvaćenim područjima u Istočnoj Hrvatskoj mehaničkim sredstvom “dvjema školama pod istim krovom”, a to znači obrazovnim modelom A – nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina (tom modernom kovačnicom međunacionalnih neprijateljstava u hrvatskome društvu) nije uspjelo riješiti mnoga pitanja nastala u (duhovnome) području nacionalnih odnosa, Vlada RH ih je u suradnji s Nansen Dialog Centrom iz Norveške pokušala riješiti projektom Nove škole, prve integrirane i interkulturne osnovne škole u gradu Vukovaru. U tu svrhu raspisan je natječaj pod naslovom “Zahtjev za iskazivanjem interesa za individualne savjetničke usluge u funkciji Voditelj Projekta ‘Osnivanje integriranih škola u Vukovaru i Kninu’”, s rokom podnošenja zahtjeva do 30. svibnja 2014. U tom natječaju navedeno je da je opći cilj projekta “društveni oporavak poslijeratne i višeetničke zajednice te postizanje više razine razumijevanja, poštovanja i suradnje između manjinske i većinske skupine stanovnika”.

Norvežani nisu stajali prekriženih ruku. Angažirali su hrvatske arhitekte koji su uradili projekt zgrade Nove škole u Vukovaru čije je arhitektonsko-urbanističko rješenje jamčilo “suživot i interakciju djece različitih nacionalnih i socijalnih pozadina”. U svrhu konačne realizacije toga projekta, RH je potpisala i određeni “Memorandum o suradnji između RH te Kraljevine Norveške, Islanda i Lichtensteina 29. travnja 2014. u Zagrebu i Bruxellesu. Promotor projekta bio je MZOS, a partneri na projektu Agencija za odgoj i obrazovanje RH i Nansen Dialog centar u Osijeku. Novčanu podršku dao je i Fond Otvorenoga društva, a u suradnji s Agencijom organizirani su modularni trodnevni seminari “Interkulturalnost” s ciljem razvijanja interkulturnih kompetencija nastavnika.

Ipak, kad je zgrada u Borovu Naselju već bila završena, nitko ni iz srpske ni iz hrvatske zajednice nije želio da se u toj školi njegova djeca “miješaju” s onom iz drugoga nacionalnog tabora. Ako bi to dopustili, bili bi prokazani kao nacionalni izdajnici. A moglo se tako postupati, jer na tome području već odavna nema Države. Ona je tu - na istoku Hrvatske - nevidljiva. Umjesto nje, zapravo zahvaljujući njezinoj nemoći, lokalni (hrvatski i srpski) politički predstavnici dobili su iznenada ulogu da vode državnu politiku. Porazni rezultati te politike bivali su svakim danom sve vidljivijim: umjesto integracije - sve veća i snažnija segregacija, što potvrđuju i rezultati do sada provedenih istraživanja. Ona pokazuju da djeca pohađanjem nastave prema ‘odvojenim nacionalnim’ modelima izvođenja nastave ostaju ograničena na život u jednonacionalnoj i jednoreligijskoj zajednici, da im je u odnosu na njihove roditelje socijalni kapital jako malen, a etnocentrizam jako izdvojen i iskazan i da su, što je posebno značajno, “sklonija diskriminiranju od roditelja, posebna ona većinska”.

Da rezimiramo: iako su bili pripremljeni svi materijalni preduvjeti za njegovu realizaciju, projekt integrirane škole u Vukovaru doživio je neuspjeh. Razlog: projekt je po svojoj nakani bio u bitnome protudržavni element. Naime, po onome što se njime željelo postići – zajedničko sudjelovanje u nastavi hrvatske i srpske djece – bilo je i jest u suprotnosti s temeljnim hrvatskim zakonskim propisima kojima se regulira ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina u RH na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu i u suprotnosti s već etabliranim postojanjem dviju škola pod jednim krovom.

Osim toga, prema mojim spoznajama, nitko iz MZOS-a ni iz lokalne političke zajednice nije nikada upoznao ni ravnatelje ni učitelje vukovarskih osnovnih škola, a kamoli roditelje, s projektom koji je u njihovu gradu trebao zaživjeti. O njemu su oni, kako sami kažu, slušali “samo sporadično i to uglavnom kada bi ih drugi pitali nešto o njemu”. Također, samo su čuli da je u Borovu naselju uređena jedna manja zgrada o kojoj se govorilo kao o prostoru za “Novu” školu. Pouzdanih informacija o tome nikada nisu imali. Ni oni ni predstavnici vjerskih zajednica kojima je odgovaralo takvo stanje ‘nemiješanja’ učenika.

I što se, dakle, moglo dogoditi? Samo ono što se već znalo “s ulice” – propast projekta.

Ključne riječi

Komentara 2

PE
PetiElement
14:19 29.07.2019.

Ne lažite.. Srbi su tamo inzistirali na nastavi na srpskom jeziku i pismu.. a RH im udovoljila, kao i uvijek, samo da budu na miru i prestanu biti ugroženi.. sad se opet RH optužuje za nešto.. kako vas nije sram?!

Avatar Idler 3
Idler 3
20:16 29.07.2019.

A zakaj se bi silom srpsku djecu integriralo vu HR društvo. Omogućit im čirilicu od vrtića do kraja srednje.....nakon tog im pomoć pri odlasku na neki od srpskih sveučilišta di budeju mogli korisno uporabit čirilično pismo i znanje !!!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije