Najavljeno je predstavljanje zdravstvenih reformi odgođeno te će sa svojim planom za zdravstvo, neosporno, Vili Beroš izaći ipak tek na jesen. Hoće li odraditi ovaj mandat do kraja ili ga prekinuti i usmjeriti se na Zagreb, kaže, odlučit će stranačka tijela. Biti ministar zdravstva njegova je želja, a za taj sustav, govori, ima puno planova, među kojima navodi ranije započete projekte poput ustroja helikopterske hitne službe i nužnosti izgradnje nove Dječje bolnice, ali i donošenja zakona na koje obvezuju odluke Ustavnog suda poput onog o abortusu.
Je li se Hrvatska prerano i naglo otvorila? Plaćamo li sada cijenu takvog ponašanja u epidemiji?
Prvi dio epidemije koronavirusa u Hrvatskoj spremno smo dočekali, pripremili naš javni zdravstveni sustav za sve moguće situacije u koje bi nas, prema procjenama na temelju iskustava drugih zemalja u svijetu i posebno u našem okruženju, mogla dovesti eskalacija broja zaraženih. Dolazak ljeta i jako dobri rezultati tijekom lipnja, a posebno željno iščekivanje turističke sezone, koja ima veliko značenje za naše gospodarstvo, potaknuli su nas na ublažavanje dotadašnjih mjera. Željeli smo zadržati određeni stupanj epidemioloških mjera, ali i pustiti da se živi i radi jer virus je i dalje među nama i moramo se privikavati na nove okolnosti i svoje svakodnevne aktivnosti prilagođavati tome. Više nitko ne razmišlja o potpunom zatvaranju, o restrikcijama kakve smo imali proljetos jer nema svjetskoga gospodarstva koje bi to moglo podnijeti, pa tako ni naše.
Što biste drukčije učinili u dosadašnjem radu kao ministar, a što u odnosu prema epidemiji novog koronavirusa?
Kad ovaj naš razgovor bude otisnut u vašim novinama, bit će tek šest mjeseci kako sam ministar. Od prvog dana sam, zajedno s drugim kolegicama i kolegama iz Vlade i iz zdravstvenog sektora, u svakodnevnoj borbi s epidemijom koronavirusa. Usto, rješavao sam sve tekuće probleme koje imamo u našemu zdravstvenom sustavu, tako da za sve ostalo nije bilo ni mogućnosti ni vremena. Svjestan toga, na početku novog mandata, uz daljnje aktivnosti na suzbijanju koronakrize, potičem sa suradnicima rad na traženju rješenja za mnoge akutne, ali i kronične boljke našega zdravstvenog sustava, od skraćivanja listi čekanja, gdje malim pomacima iz dana u dan želimo približiti pacijentima dijagnostičke i sve druge usluge, daljnje informatizacije i digitalizacije sustava kako bismo u svakom trenutku imali potpuni pregled stanja i aktivnosti u svim bolnicama i zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Usto tražimo rješenja za uspostavu hitne helikopterske medicinske službe dok ne izgradimo vlastiti sustav, ali i za gradnju novih bolničkih kapaciteta, ponajprije suvremene dječje bolnice u Zagrebu jer potres, a nedavno i poplave, tjeraju nas da se bez odgode prihvatimo realizacije takvih projekata.
VIDEO Beroš: Djecu u bolnicama će se moći i dalje posjećivati
Promjene se događaju i u pojedinim bolnicama u zemlji, negdje se natječaji za ravnatelja raspisuju zbog isteka mandata, negdje ne. Zašto je ta praksa neujednačena te kako komentirate stav dijela liječnika da su na takav način otišli i neki sposobni ravnatelji pojedinih hrvatskih bolnica?
Pojedinim ravnateljima su istekli mandati. Upravna vijeća u tim ustanovama provela su natječaje, negdje potvrdili dosadašnje ravnatelje, negdje izabrali nove. U nekim ustanovama dosadašnjim ravnateljima produženi su mandati kao vršiteljima dužnosti, jer upravna vijeća nisu uspjela izabrati nove. No, cijeli sustav funkcionira, što je najvažnije, a sva kadrovska pitanja bit će riješena. Sigurno će doći i do promjena u upravnim vijećima, pa će onda novi ljudi izabrati i ravnatelje ustanova gdje to do sada nije učinjeno. Ne vidim u tome nikakav problem, jer uvijek će biti prostora za dobre i sposobne kadrove na vodećim pozicijama.
Koliko je dug zdravstva porastao u prvih šest mjeseci ove godine, do lipnja je, govori se, čak milijardu kuna novog duga? Koji je plan za rješavanje te "rupe"?
Kada imate ovakvu situaciju s epidemijom, kao dijelom svjetske pandemije, s mnogo nepoznanica na početku, a odgovornost da zaštitite zdravlje nacije i poduzimate mnoge aktivnosti da pripravni dočekate eventualne ugroze širih razmjera na koje vas upozoravaju situacije u mnogim drugim zemljama, onda računate na to da će to dodatno opteretiti zdravstveni proračun. Usto, imali smo izdataka za testiranja, a s druge strane zbog zatvaranja dijela sustava radi zaštite od prodora koronavirusa u bolnice i zdravstvene ustanove ostali su nam troškovi tzv. hladnog pogona. Bilancu stanja rade naše stručne službe i, čim dobijem sve izračune, objavit ćemo ih.
Čekaju li nas i zakonske izmjene iz područja zdravstva i koje? Hoćete li donijeti Zakon o pobačaju, mijenjati sustav osiguranja ili dopunskog osiguranja?
Mnoga zakonska rješenja iz područja zdravstva prilagodit ćemo potrebama naših pacijenata i zdravstvenog osoblja, ali i ekonomskim mogućnostima zemlje. Generalno, ići ćemo za onim promjenama u zakonima koja će nam omogućiti bržu informatizaciju sustava, pregled svih aktivnosti u Centralnom upravljačkom sustavu radi lakšeg upravljanja svim dijelovima sustava, da novcem kojim raspolažemo postignemo maksimalni učinak za pacijente. U to ide i nastojanje da se primjereno plati rad liječnika i zdravstvenog osoblja kako bi svoje karijere nastavili u Hrvatskoj, a ne u drugim zemljama. Vjerujem da to možemo. Što se tiče drugih zakonskih rješenja, prionut ćemo izradi onih na koja nas obvezuju odluke Ustavnog suda RH i koja su ključna za daljnje unapređenje zdravstvenog sustava.
Kakvo je vaše iskustvo s prvom političkom kampanjpm? Kakav je vaš odnos s premijerom, od kojeg ste imali i više preferencijalnih glasova?
Kampanja za parlamentarne izbore veliko mi je životno iskustvo. Pomogla mi je da vidim politiku, život političara i očekivanja građana iz drugih kutova i mislim da je terenski rad, pa makar bio i nekoliko tjedana, itekako važan za još jednu potvrdu da svi mi koji smo prihvatili određene političke dužnosti u svakom trenutku moramo biti spremni služiti svojem narodu i raditi u interesu zemlje i građana. To je častan posao, ali, iskreno, mnogima puno ljepše izgleda iz udobnosti fotelje njihova doma nego što je to u svakodnevnoj stvarnosti. No, odabrao sam taj put i dalje ću ići njime. HDZ i Andrej Plenković dobili su povjerenje građana naše zemlje da i dalje vode državnu politiku, a broj glasova koje su dobile naše liste i pojedinci u pojedinim izbornim jedinicama samo su pokazatelji raspoloženja birača. Važna je timska pobjeda, a ako u tome imate imalo doprinosa, onda ste i kao osoba zadovoljni. Ja jesam.
Osim ministarske, koje su vam političke i stranačke ambicije? Opet ste u kalkulacijama za kandidata za zagrebačkog gradonačelnika?
U aktivnu politiku ušao sam kao pomoćnik tadašnjeg ministra zdravstva, a potom preuzeo mandat ministra u prošloj, a i u novoj Vladi dobio sam povjerenje da nastavim taj posao. Kao liječnik i poznavatelj zdravstvenog sustava želja mi je da, uz ovlasti ministra, doprinesem poboljšanjima. Lokalni su izbori na proljeće iduće godine. O njima će stranka sigurno voditi računa kada dođe vrijeme. Tko će i kako sudjelovati u lokalnim izborima, odlučit će stranačka tijela.
Berošev dosadašnji mandat ostat će upamćen po zajedništvu represivnog aparata i zdravstvene struke, zanemarivanju svih bolesti i paralizi svih sustava u ime suzbijanja Potemkinove bolesti, a što nas još čeka, sam Bog zna.