RASTE UTJECAJ ŠIJITA

Irak bi nakon izbora mogao postati polje sukoba SAD-a i Irana

Prvi parlamentarni izbori u Iraku od pobjede nad IS
Foto: Reuters/Pixsell
21.05.2018.
u 15:40

Eventualna vojna intervencija SAD-a u Iranu nemonovno bi dovela do otvaranja rata u Iraku

Teško da će pobjednik na parlamentarnim izborima u Iraku, radikalni šijitski klerik Moktada Sadr, moći ispuniti svoje predizborno obećanja kako će Irak izbaviti od utjecaja SAD-a i Irana te da će osnovati vladu tehnokrata koji će vladati zemljom i voditi neovisnu i samostalnu politiku. Naime, izborni rezultat ne ide mu u prilog da ostvari svoje želje i obećanja.

Pregovori će dugo trajati

Koalicija listi populista Moktade Sadra i saveznika komunista pobijedila je na parlamentarnim izborima u Iraku osvojivši 54 zastupnička mjesta, dok mu je za petama blok Al-Fatih, koji je osvojio 47 zastupničkih mjesta. Al-Fatih predvodi Hadi al-Amri, koji ima bliske veze s Iranom i zapovjednik je šijitske paravojne formacije Hashed Al Saabi, koja je igrala ključnu ulogu u poražavanju Islamske države. Na trećem je mjestu koalicija u kojoj je aktualni premijer Haider al Abadi, kojeg podržava Zapad i koji balansira između Irana i SAD-a, s 42 mandata.

Sadr svakako ne može biti premijer s obzirom na to da se nije kandidirao na listi, ali unatoč tome što je osvojio najveći broj mjesta u parlamentu, to ne znači da će automatski moći izabrati premijera. Budući da nijedna lista nije osvojila natpolovičnu većinu, od ukupno 329 zastupničkih mjesta u iračkom parlamentu očekuje se da pregovori o formiranju nove vlade potraju mjesecima.

Stranke će svakako morati sklapati savezništva kako bi formirale dovoljno velik blok za parlamentarnu većinu nužnu za imenovanje mandatara za premijera. Nakon što je izgubio utjecaj u Siriji i u Libanonu, SAD je sad pak zabrinut da će ga, po svemu sudeći, izgubiti i u Iraku jer su na parlamentarnim izborima proiranske opcije ostvarile znatan rezultat.

Ovu situaciju još napetijom čini i činjenica da izbori dolaze u trenutku naglog srozavanja odnosa između Irana i SAD-a nakon preseljenja američkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem te Trumpove odluke o izlasku iz iranskog nuklearnog sporazuma. Vojna opcija SAD-a protiv Irana o kojoj se može čuti i od nekih Trumpovih suradnika neminovno bi u Iraku opet izazvala otvoren vojni sukob. Ali i retorika šijitskih stranaka u Iraku protiv Amerike postala je sve glasnija tako da će opet ispasti da se sukob između Teherana i Washingtona vodi preko leđa običnih građana treće zemlje, Iraka, tvrde analitičari.

Rezultati brinu Washington

Da Iran ima velik utjecaj u Iraku dokazuje i činjenica da je uoči izbora u posjet Iraku stigao general iranske Revolucionarne garde Qasim Soleimani, glavni strateg operacije protiv ISIL-a u Iraku i u Siriji.

Taj posjet daje naznake kako će u Iraku opet doći vlada naklonjena Iranu, iako relativni pobjednik izbora Moktada Sadr tvrdi da nema namjeru slušati Teheran što da radi u svojoj zemlji.

Međutim, situacija je potpuno drukčija jer je Sadr, da bi formirao vladu, prisiljen stvarati koaliciju i sa Savezom Badr Nuri al Malkija i Hadija al Amirija i ostalim šijitskim malim strankama koje poslušno slušaju želje Irana. I Sadr i Iran imaju zajedničku želju – riješiti se Amerikanaca. Da su izborni rezultati zabrinuli Washington, dokazuje, nakon što su bili objavljeni prvi rezultati izbora i pobjeda Sadra, i to što je u Irak stigao posebni američki izaslanik Brett McGurk.

Njegova je zadaća bila ispitati kakav će utjecaj Washingtona biti u Iraku nakon ovih izbora. Zapravo, njegov je glavni sugovornik bio Massoud Barzani, vođa iračkih Kurda kojeg je otišao pitati da mu objasni što se u Iraku zapravo događa. Prije svega Kurdi su se pokazali kao najvjerniji saveznici SAD-a i sada protiv ISIL-a baš kao što su pomagali i u rušenju Sadama Huseina.

Izbori u Iraku zasigurno neće donijeti mir i stabilnost u toj zemlji jer sukob između SAD-a i Irana tek je na početku. Da su Iračani već umorni od svih tih vjerskih i nacionalnih sukoba između sunita i šijita, Kurda i Arapa, govori mala izlaznost na izbore te izborna pobjeda Sadra.

Tko je Moktada Sadr?

Irački šijitski vjerski vođa Moktada Sadr, vođa paravojnih formacija, poznat je po važnoj, ali i kontroverznoj ulozi koju je odigrao nakon američke invazije, odnosno pobuni protiv okupacijskih vlasti i građanskom ratu. Danas se pak smatra jednom od najutjecajnijih osoba u Iraku.

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar superhik74
superhik74
23:21 21.05.2018.

Pa Sijiti su vecina u Iraku i bili su obespravljeni pod Sadamom Huseinom (koji je bio sunit) a onda su ga geniji tzv. neokonzervativci (svi do jednog cionisti) skinuli ilegalnom invazijom baziranom na lazima i sada je vecina na vlasti. Genijalni lopovi isli krasti naftu a ojacali Sijitski utjecaj na cijelom bliskom istoku. Imperij kaosa pod totalnom cionistickom kontrolom ide u jos jedan unaprijed izgubljeni rat zbog sitne destruktivne grupe koja unistava naciju od 320 miljuna ljudi radi interesa strane drzave Izrael. Umjesto da ih se osudi za velezidaju ovi kolo vode.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije