U nedjelju, prvog dana tjedna u Iraku, ceste u Bagdadu i na jugu zemlje bile su zatvorene, a škole i državna uprava nisu radili, dok raste pritisak nakon mjesec dana prosvjeda u kojima se traži "pad režima".
Prosvjedni pokret koji je počeo 1. listopada obilježilo je krvavo nasilje u kojemu je, po službenim podacima, poginulo najmanje 257 ljudi. No nakon njihova nastavka 24. listopada, prosvjede organiziraju i sindikati i studenti.
U nedjelju su zajedno pozvali na građanski neposluh, a sindikati učitelja, inženjera, liječnika i odvjetnika stupili su u opći štrajk, zbog čega većina državnih škola i upravnih tijela u prijestolnici i na jugu nisu radili.
Prosvjednici već nekoliko dana drže zatvorenom cestu prema luci Oum Qasru, na jugu, što potiče zabrinutost vlasti za uvoz, napose prehrambenih proizvoda. Deseci brodova su isplovili na more a da nisu iskrcali svoj teret, rekao je izvor u luci za AFP.
Premijer Adel Abdel Mahdi je u nedjelju navečer prekinuo šutnju, što govori o zabrinutosti vlasti za gospodarske posljedice prosvjeda, rekavši da su "mnogi zahtjevi već ispunjeni" i da se sada treba "vratiti svakodnevnom životu".
No obećanja o prijevremenim izborima, o reformi sustava zapošljavanja i odlaska u mirovinu nisu ništa pomogla.
U Kutu, južno od Bagdada, Tahsin Naser (25) rekao je za AFP da se "zatvaranjem cesta" šalje poruka vladi: "Ostajemo na ulici sve do pada režima i odlaska korumpiranih političara i lopova".
Nedjelja je označila zaokret u prosvjedima i u povijesti socijalnih pokreta u Iraku. Prvi put od pada Sadama Huseina 2003. prosvjedi izbijaju spontano a vode ih sindikati.
"Civilno društvo u Iraku koje potkapaju desetljeća autoritarizma stranke Baas (moćna stranka Sadama Huseina) i sektaštva, vraća se u život", rekao je Harith Hasan, istraživač u institutu Carnegie.
No ovakvoj neviđenoj mobilizaciji prijeti kampanja zastrašivanja i nasilja na koju upozoravaju međunarodna zajednica i aktivisti za ljudska prava.
Na trgu Tahriru u noćnim okršajima još jedna osoba je izgubila život, rekli su medicinski izvori, a deseci su ozlijeđeni.
Premda policija na trgu više ne puca pravim mecima - kao što je bio slučaj početkom listopada - gađaju prosvjednike granatama sa suzavcem deset puta težim nego drugdje u svijetu pa mogu prosvjednicima slomiti lubanju i kosti, upozorava Amnesty International.
Puna podrška prosvjednicima ukoliko u pozadini svega nisu neke islamističke mule, klerici i slične spodobe koje veliku većinu država sa muslimanskom većinom drže u ranom srednjem vijeku...