Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 0
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
EKSPLOZIJE, OPSADE...

Iskorištava li Putin tragedije u svoju korist? Ovo je radio nakon velikih napada u Rusiji

Russian President Putin lights a candle in memory of the victims of the Crocus City Hall attack, in Moscow Region
Foto: MIKHAIL METZEL/REUTERS
1/39
26.03.2024.
u 09:45

Vladimir Putin iskoristio je masakr u Beslanu kako bi opravdao zakonske promjene koje su ukinule izbore guvernera u svih 89 ruskih regija, dopuštajući mu da imenuje marionete i jača kontrolu diljem zemlje

U terorističkom napadu u Moskvi, koji se u petak navečer dogodio u koncertnoj dvorani, ubijeno je najmanje 139 ljudi. Ruski predsjednik Vladimir Putin žustro je reagirao, no Politico ističe kako je pokušao pretvoriti tragediju u svoju korist. Otkako Putin obnaša visoke državne dužnosti, odnosno kada je bio na poziciji premijera i predsjednika, zemlja je pretrpjela oko 15 terorističkih napada. Iako je malo napada bilo smrtonosno kao prošlotjedni, Politico navodi kako ih je Putin gotovo sve iskoristio da ojača svoju vlast.

Nakon masakra u petak, iako je militantna islamistička skupina Islamska država preuzela odgovornost, Putin je iskoristio priliku da okrivi Ukrajinu. Pritom nije iznio nikakve dokaze. Ovo su još neki prethodni slučajevi u kojima je Putin iskoristio brutalan napad na Rusiju kako bi konsolidirao ili ojačao svoj autoritet.

Napadi bombama na stanove, 1999. godina

U rujnu 1999. godine, kada je Putin bio premijer, dogodila se serija eksplozija u više gradova diljem Rusije. Ukupan broj umrlih dosegao je 307. Dok je Moskva službeno pripisala krivnju čečenskim separatistima, neki su nagađali da je riječ o operaciji pod lažnom zastavom koju su orkestrirali ruski sigurnosni dužnosnici.

GALERIJA Pucnjava u Moskvi: Napadači u vojnim odorama upali u koncertnu dvoranu

Russian President Putin lights a candle in memory of the victims of the Crocus City Hall attack, in Moscow Region
1/38

Bombaški napadi pogurali su Putin do vrhunca moći. Nakon što je okrivio čečenske pobunjenike, Moskva je granatirala Čečeniju, pokrenuvši krvavi rat s odcijepljenom regijom. Putin se predstavio kao jak vođa, a kampanja je značajno je povećala njegovu popularnost što je dovelo do njegovog izbora za predsjednika 26. ožujka 2000. godine.

Opsada kazališta, 2002. godina

Tijekom izvođenja predstave “Nord Ost” u moskovskom kazalištu Dubrovka, teroristi su zatočili publiku. Nakon višednevnih pregovora, ruske specijalne snage upotrijebile su uspavljujući plin prilikom upada u zgradu i ubile sve teroriste. Neki su taoci također umrli nakon udisanja plina. Službeni broj mrtvih i dalje je sporan, s brojkama koje se kreću od 130 do 174. Unatoč široko rasprostranjenim kritikama na račun taktike provođenja zakona, Putin je do kraja podržavao svoje sigurnosne službe.

“Plin je bio bezopasan i nije mogao naštetiti ljudima... Lako je kritizirati sigurnosne službe ili medicinsko osoblje, ali to nije pošteno”, rekao je 2003. godine. Novinari koji su kritički izvještavali o incidentu bili su na meti moskovskog režima, u jednom od prvih primjera cenzure koja će u narednim godinama postati uobičajena praksa.

VEZANI ČLANCI:

Opsada škole u Beslanu, 2004. godina

Teroristi motivirani čečenskim separatizmom upali su u školu u Beslanu tijekom ceremonije početka školske godine te uzeli više od 1.200 djece, roditelja i učitelja kao taoce. Operacija ruskih specijalnih službi za oslobađanje talaca rezultirala je s 334 smrti, a većina ih je umrla od eksploziva kojim su ruske trupe provalile u školu. Nakon tragedije, Putin i država propagirali su priču da teroristi nisu postavili nikakve zahtjeve, dok su zapravo zahtijevali da ruske snage napuste Čečeniju i priznaju njezinu neovisnost. 

Dmitrij Peskov, tada jedan od Putinovih tajnika za tisak, a sada glavni glasnogovornik Kremlja, bio je ključan u praćenju situacije. Kasnije je Putin iskoristio masakr u Beslanu kako bi opravdao zakonske promjene koje su ukinule izbore guvernera u svih 89 ruskih regija, dopuštajući mu da imenuje marionete i jača kontrolu diljem zemlje.

Bombaški napadi u metrou u Moskvi, 2010. godina

Čečenski bombaši samoubojice detonirali su eksploziv na dvije centralne stanice podzemne željeznice u Moskvi, ubivši 39 ljudi i ranivši više od 100. Rusija je tada pojačala mjere sigurnosti u javnom prijevozu diljem Rusije. To je dovelo do testiranja nadzornih kamera sa sustavima za prepoznavanje lica u sustavu moskovske podzemne željeznice. Više od desetljeća kasnije, Rusija je diljem zemlje postavila oko 500.000 kamera s tehnologijom prepoznavanja lica. Sustav se često koristi za praćenje i pritvaranje oporbenih aktivista.

VIDEO Spasioci čiste ruševine nakon terorističkog napada u moskovskoj koncertnoj dvorani

Bombaški napad u metrou u St. Petersburgu, 2017. godina

Bombaš samoubojica iz militantne islamističke skupine detonirao je bombu u vagonu između dviju stanica u sustavu podzemne željeznice u St. Petersburgu. Preminulo je 16 osoba. Istraga je sugerirala da su teroristi koristili aplikaciju za razmjenu poruka Telegram za komunikaciju. 

Ruska vlada pojačala je pritisak na upravu Telegrama, što je dovelo do potpunog blokiranja aplikacije 2018. godine. Telegram je pristao podijeliti podatke o korisnicima s policijom, a aplikacija je deblokirana 2020. godine. Od tada, kako Politico ističe, uprava Telegrama čini se popustljiva prema Rusiji. 

Što se može očekivati ​​nakon masakra u koncertnoj dvorani?

Prva stvar koju bi Putin mogao učiniti nakon napada u Moskvi jest provesti neke planirane, ali nepopularne mjere, rekao je za Politico Sergej Davidis, voditelj Programa podrške političkim zatvorenicima pri Centru za ljudska prava Memorial. Najbolji primjer je ukidanje izbora guvernera nakon opsade Beslana, nepovezanog događaja koji je ipak korišten kao izgovor za planiranu mjeru.

VEZANI ČLANCI:

Međutim, rat u Ukrajini već je izvanredna situacija koja je iskorištena za pooštravanje ograničenja, uključujući potpunu cenzuru. Davidis smatra da bi vlasti sada mogle nametnuti dodatna ograničenja, što bi moglo uključivati ​​pooštravanje kazni, proširenje raspona kaznenih djela, kriminaliziranje određenih aktivnosti...

U danima nakon napada na koncertnu dvoranu, četvorica osumnjičenih pojavila su se na sudu s modricama i natečenim licima, što sugerira da su bili pretučeni. Kremlj je odbio komentirati jesu li osumnjičenici mučeni. S obzirom na to, Politico navodi kako je odgovor vlasti na masakr uspostavio trend da se policija može brutalno odnositi prema osumnjičenicima

GALERIJA Napadači na koncertnu dvoranu dovedeni na sud u Moskvi

Russian President Putin lights a candle in memory of the victims of the Crocus City Hall attack, in Moscow Region
1/10

Komentara 18

SE
Serengeti
13:46 26.03.2024.

CIA je poznatog terorista Al Bara Shishani locirala i uhitila u Kijevu 2019. Spojimo to sa činjenicom da su teroristi išli prema Ukrajini sve izglednije je da je napad naređen od strane zapada.

DR
DrJok
13:50 26.03.2024.

prosle godine, ono sto se desilo u srbiji, zapad je maximalno exploaisao protiv srpskih vlasti uz ofanzivu prozapadne opozicije a sto je dovelo do prevremenih izbora... eto, cini se da je iskoriscavanje tragedija u skladu sa zapadnim vrednostima.

VE
Verwoerd
10:59 26.03.2024.

Ma gledaj čuda. Političar pa iskorištava tragediju. To inače političari ne čine jer je opće poznato da su ogromna većina političara moralni stupovi i autoriteti. Tako mi časti Dicka Chaneya.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije