Island će svakom svom građaninu u prosjeku oprostiti dug od 24.000 eura što je nakon odustajanja od ulaska u Europsku uniju druga mjera kojom otok s 320.000 stanovnika nastoji potaknuti gospodarski oporavak. Premda zemlja sa sjevera Europe izlazi iz dosad najteže krize mnoga kućanstva teško otplaćuju kredite zbog čega je smanjena potrošnja i prigušen gospodarski rast.
“Mjera će obuhvatiti 100.000 kućanstava. To je početak ekonomske renesanse”, izjavio je 38-godišnji premijer Sigmundur Gunnlaugsson.
Vlada desnog centra sastavljena od Stranke nezavisnosti i Progresivne stranke pobijedila je na izborima u travnju obećavši građanima smanjiti financijsko opterećenje i prekinuti pregovore o ulasku u EU. Djelomičan oprost duga bankama te smanjenje poreza bit će financirani povećanjem poreza financijskim institucijama dok će istovremeno strani investitori koji su ulagali novac u banke, propale 2008., morati prihvatiti gubitak od 4 milijarde dolara. Uglavnom je riječ o hedge fondovima usmjerenima na rizična ulaganja.
Vlada je prebacivanjem duga s građana na banke i investitore ispunila predizborno obećanje unatoč kritikama međunarodnih financijskih institucija.
“Islandski političari ne gledaju dugoročno. Dijele čekove svima nastojeći osigurati popularnost u idućih nekoliko godina”, ističe Lars Christensen, analitičar Danske Banka iz Kopenhagena.
Rejting agencije su zaprijetile rušenjem kreditnog rejtinga i odlaskom stranih investitora dok je Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da su islandske javne financije preslabe za takav manevar. Agencija Standard & Poor’s je krajem srpnja spustila izglede Islanda sa stabilnih na negativne istaknuvši kako će oprost duga pritisnuti državne financije. Otpis i uvođenje poreza svim bankama najavljeni su za iduću godinu. “Neto efekt na javne financije bit će neutralan do 2017.”, istaknula je vlada. Nakon službene najave i agencija Fitch je prihvatila argument napomenuvši da je mjera neutralna za državni proračun, odnosno da će novac biti samo prebačen od banaka i ulagača na račune građana.
“Smanjenje duga kućanstava moglo bi se pozitivno odraziti na gospodarstvo. No potez bi mogao stvoriti negativnu percepciju stranih ulagača prema Islandu”, priopćio je Fitch.
Proračunski deficit iznosi 3 posto BDP-a. Bankarski analitičar Christensen tvrdi da će Islanđani biti nagrađeni jer su se pretjerano zaduživali. Strane institucije prijetile su Islandu od početka tamošnje krize, no njegovi političari slušali su birače. Islandski financijski sektor urušio se 2008. nakon što su prezadužene banke uslijed globalne krize ostale bez izvora financiranja, a građani trebali otplatiti njihove dugove putem mjera štednje. Islanđani su 2009. prisilili premijera na odlazak u prvim nemirima nakon 1949. kada se dio stanovnika odupirao ulasku u NATO. Predsjednik je tada stavio na referendum zahtjev Britanije i Nizozemske da im se isplati dug propale banke IceSave, za po Island nepovoljnim uvjetima, uz riječi da je to u skladu “s dugom demokratskom praksom na Islandu”. Island je još u 10.stoljeću imao instituciju Althing sastavljenu od predstavnika 39 farmerskih okruga što je bio prvi parlament na svijetu. Građani su na referendumu dva puta odbili platiti dug prema predloženim uvjetima, a zatim je europski sud presudio u njihovu korist. Vlada je 2008. pustila banke da propadnu te posudila od MMF-a 4,6 milijardi eura, a lani je program pomoći završio.
Zahvaljujući kontroli odljeva kapitala te padu krune, što je potaknulo turizam i prodaju ribe, Island raste po stopi od 1,8 posto. U takvim uvjetima i građani su prihvatili rezove te poduprli vladu u zaustavljanju pregovora s EU-om. U kolovozu su pregovori službeno prekinuti. Proizvodnja dobara i usluga na Islandu lani je porasla 1,4 posto, ove 1,8 posto, a iduće godine će skočiti 3 posto, procjena je Europske komisije. Istovremeno, EU je zabilježila pad od 1,4 posto, ove godine bi trebala biti na nuli, a 1,4 postotni rast očekuje se iduće godine.
kad politicari slusaju bilo naroda a ne bandu iz svjetskih centara moci