Dok sljedećeg tjedna ovogodišnju generaciju maturanata očekuju ispiti iz politike i gospodarstva, logike, informatike, geografije, biologije, povijesti, francuskog jezika, a iza njih je odrađen prvi od tri obvezna ispita, i to onaj iz engleskog jezika, već se sada sve priprema za novu državnu maturu koja će se održati u lipnju 2023. godine.
Jedinstven za sve
Naime, tada, nakon 13 godina provedbe državne mature u Hrvatskoj, učenike očekuje velika promjena – ispit iz hrvatskog jezika za sve će maturante biti jedinstven. Dakle, od iduće godine na tome obveznom ispitu više se neće moći birati između osnovne i više razine, nego će svi pristupiti istom ispitu koji će biti koncipiran tako da ga mogu položiti svi učenici, bez obzira na to jesu li u školi imali više ili manje sati hrvatskog, odnosno jesu li pohađali gimnaziju ili strukovnu školu.
– Nekoliko je razloga za uvođenje jedne razine ispita. Analizom svih ovih godina koliko se provodi državna matura došli smo do zaključka da je dobar dio učenika strukovnih škola na državnoj maturi prijavljivao višu razinu hrvatskog, dok je s druge strane znatan broj gimnazijalaca prijavljivao osnovnu razinu ispita. Time je temeljna intencija, kojom se 2010. godine uvođenjem razina htjelo ići, uvjetno rečeno, na ruku učenicima strukovnih škola, postala nepotrebna. S druge strane česta pojava da gimnazijalci prijavljuju osnovnu razinu materinskog jezika iz komocije dovela je do toga da su tako sami sebe eliminirali u mogućnosti upisa na neke studijske programe koji su tražili višu razinu – kazao je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Naime, upravo zbog velike promjene koja slijedi toj generaciji maturanata ove je godine omogućeno da se prijave na probnu maturu kako bi se upoznali sa sadržajem, pravilima i strukturom ispita koji ih očekuje. Uostalom, Hrvatska spada u rijetke zemlje koje su imale mogućnost da se biraju razine polaganja ispita iz materinskog jezika.
– Vjerujem da uvođenje jedinstvene razine ispita ni na koji način neće unazaditi ispit iz hrvatskog jezika, dapače mislim da će se učenici naći i snaći u toj stratificiranoj strukturi od najlakšeg do najtežeg pitanja jer stručne radne skupine vode računa o tome da ispit mora biti takav da ga mogu položiti svi – kazao je Filipović.
No ukidanje razina nije jedina promjena koja slijedi na ispitu iz hrvatskog jezika kojem će pristupiti iduća generacija. Nakon tri godine pogrešne prakse, konačno se ponovno uvodi prag na esejskom dijelu ispita iz hrvatskog jezika. Naime, već tri godine maturanti doslovce mogu predati prazan list na eseju te, ako su test dobro riješili, ne moraju strahovati da će dobiti jedinicu iz tog obveznog predmeta na državnoj maturi.
Samo lani takvoj je taktici polaganja ispita pribjeglo 1600 učenika koji nisu napisali ni jednu jedinu riječ na eseju, a mnogi među njima, bez obzira na to, položili su maturu. Bodovni prag na esejskom dijelu ispita po svemu sudeći, iako još nije konačno definiran, iznosit će manje od 30 posto.
Najčešće ocjene
– U ovom trenu sa suradnicima definiramo bodovni prag za esej. Sigurno će biti niži od ukupnog bodovnog praga koji je lani bio za prolaz ispita – dakle trideset posto. Nije nam cilj da bodovnim pragom na eseju rušimo maturante nego da pošaljemo poruku da je i esej važan dio ispita iz hrvatskog jezika – kazao je Filipović.
Dakle, i bodovni prag na hrvatskom jeziku koji se dosad primjenjivao, a koji je prilično nizak, svjedoči poražavajućoj činjenici da naši učenici taj ispit ne mogu riješiti za više od dvojke i trojke. To su, naime, već nekoliko godina najčešće ocjene na obje razine ispita iz hrvatskog jezika.
I dok je iz materinjeg jezika tako niska ocjena, koja dakako ne odgovara ocjeni koju maturanti imaju zaključenu na kraju školske godine, ocjene na maturi najviše uglavnom budu na engleskom jeziku neovisno koju razinu učenici birali. Takva praksa ponavlja se već godinama.
Štoviše razina znanja na hrvatskom jeziku već je godinama na istoj razini kao rezultati ostvareni na predmetima koji se trebaju ili mogu naučiti. Uostalom prosječno ostvarena ocjena maturanata na hrvatskom jeziku koja je dvojka ujedno je i prosječno ostvarena ocjena na matematici pa se doista postavlja pitanje - koji je od ta dva predmeta učenicima teži?
