veći ulovi

Istraživanje: Zone u kojima je ribolov zabranjen mogu biti korisne i za ribare

Palestinian fisherman throws his net on the beach as he prepares it for fishing in Khan Younis
Foto: IBRAHEEM ABU MUSTAFA/REUTERS
1/3
24.10.2022.
u 11:11

Brojne zemlje u svijetu, a među njima su članice Europske unije i Sjedinjenih Država, zacrtale su cilj zaštititi 30 posto svojih oceana do 2030. godine.

Zaštićena morska područja (MPA), u kojima je ribolov zabranjen, korisna su za riblji fond, ali i za ribare kojima se riblji ulov povećala u susjednim vodama, pokazuje studija objavljena u časopisu Science.

"Naši rezultati govore u prilog argumenata da je potrebno širiti zaštićena morska područja u drugim dijelovima svijeta", kaže John Lynham, suautor studije s Fakulteta ekonomije Sveučilišta na Havajima (u Sjedinjenim Državama). 

Znanstvenici su proučavali postotak ulovljene ribe prije i poslije širenja najveće na svijetu zone u kojoj je ribolov zabranjen, a riječ je o području "Papahanaumokuakea Marine National Monument" na Havajima. Površina te zaštićene morske zone iznosi 1,5 milijuna km četvornih.

Koristeći se podacima koje su prikupili znanstvenici na ribarskim brodovima, studija pokazuje da se 54 posto povećao ulov žutoperajne tune u vodama koje graniče s MPA. Za 12 posto je povećan ulov velikooke tune, a za 8 posto cjelokupni ulov različitih riba.

Studija pokazuje prvi put da područje zone zabranjene za ribolov može imati pozitivne učinke ne samo za sjedilačke morske vrste već i za migratorne, kao što je velikooka tuna koja prepliva velike udaljenosti izvan zaštićene zone, navodi se u priopćenju Sveučilišta Havaji.

"Nove MPA treba osmisliti oprezno, vodeći računa o biološkim i migratornim vrstama koje će se biti zaštićene, no u skladu s interesima različitih ljudskih aktera na koje se uvođenje zone može odraziti", kaže Lynham. On je studiju ostvario sa znanstvenicom Sarom Medofff sa Sveučilišta Havaji te s profesoricom Jennifer Raynor sa Sveučilišta Wisconsin-Madison.

Brojne zemlje u svijetu, a među njima su članice Europske unije i Sjedinjenih Država, zacrtale su cilj zaštititi 30 posto svojih oceana do 2030. godine. 

U Hrvatskoj postoje 432 Zaštićena područja, od kojih je 10 priznatih Zaštićenih morskih područja prema projektu MAPAMED3. Morska Zaštićena područja svrstana su u tri kategorije:  Nacionalni parkovi — Brijuni, Kornati, Mljet, zatim parkovi prirode — Lastovsko otočje i Telašćica te u kategoriji posebnih rezervata — Limski zaljev,  Malostonski zaljev, delta Neretve, Pantan i Prvić. 

Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!

Komentara 1

Avatar nekakav
nekakav
12:13 24.10.2022.

niti jedna zemlja nema svoj ocean. imaju more, 12 nm od obale, i to je to, teritorijalno more. još se neke igraju sa proglašavanjem isključive gospodarske zone, neke doguraju i do 400 nm, što je stvarno već zločesto. trećina ulovljene ribe se baci, ostatak ide za prehranu ljudi i za hranu za životinje. ne ulaže se ništa, samo vadi, sve više i više. ribarski najjače zemlje su..? koje? one nek smanje ulov. nisu svjetski oceani njihovi, samo njihovi, jer imaju najbrojniju flotu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije