Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ovih dana gasi vatru na više polja: zeleni prosvjeduju protiv istraživanja ugljikovodika u Jadranu, pregovori s MOL-om o Ini nisu gotovi, a konzultanti se obraćaju za pomoć Europskoj komisiji nezadovoljni natječajem za LNG. Kakva je budućnost Ine, hoće li biti referenduma za istraživanja u Jadranu i je li IPO HEP-a izgledan, ministar odgovara za Večernji list.
Kada će se održati pregovori s MOL-om o Ini?
Mi smo spremni za sljedeći krug i mislim da će se dogoditi početkom svibnja, ali u pregovorima ćemo imati podupiratelja i prijedloge novog dioničarskog ugovora i strategije razvoja Ine.
Rekli ste da imate osjećaj da MOL čeka iduću vladu za dogovor. Ima li smisla pregovarati?
Nije mi jasno zašto je na sjednici Nadzornog odbora preglasavanjem članovima uprave produljen mandat samo na godinu dana, unatoč drukčijoj odluci Vlade. Takva odluka za mene može značiti samo poruku da se želi pričekati godina dana za dogovor. Do tada sam imao osjećaj rigidnosti stava, ne s pozicije čekanja HDZ-ove ili neke druge vlade, nego s pozicije neodstupanja od onoga što im je poklonio Ivo Sanader. Još vjerujem da je moguć dogovor. Neuspjeli pokušaji zatvaranja rafinerije Sisak i odustajanje od isplate dividende uvjerili su MOL da je nužno surađivati s Vladom.
Zašto je Siniša Petrović glasovao za prijedlog MOL-a?
Moje informaciju kažu da je kolega Petrović prvo glasao za produljenje mandata na četiri godine, a nakon što je preglasavanjem prijedlog odbačen prihvatio je imenovanje na rok od godinu dana. MOL se zaklinje da želi Inu voditi na ozbiljan način, a ne znam baš ozbiljne tvrtke koje imenuju uprave samo na godinu dana. Time se šalje poruka o neozbiljnosti korporativnog upravljanja.
Sumnjičavi sad u projektu
MOL više ne govori o prodaji Ine...
Nakon što smo pokrenuli arbitražni postupak u kojem bi i novi kupac morao preuzeti sve obveze i odluke i nakon što je Vlada poručila da razmišlja o modelima otkupa njihovih dionica, prestale su i informacije o prodaji. Mislim da su to koristili kao pritisak na mene osobno i Vladu.
Podupire li zaista premijer Zoran Milanović vaše stavove o Ini?
Moram i stoti put ponoviti da je kolega Mladen Pejnović član pregovaračkog tima i svi postupci u vezi s Inom bili su usuglašeni s premijerom i užim kabinetom Vlade. Oni koji žele ubaciti nemir u Vladu nisu u tome uspjeli.
MOL je prvo tražio isplatu dvije milijarde kuna dividende iz Ine, da bi netom nakon povlačenja zahtjeva Ina prijavila gubitak od 1,9 milijardi kuna...
Veliki otpisi iz 2014. posljedica su poslovanju u Siriji i teško mi je reći hoće li sličnih otpisa biti u budućnosti. No mogu reći da je prošlo vrijeme da Ina prikazuje gubitke te da je pred nama vrijeme kada Ina treba prikazivati realan rezultat, a to je dobit.
Sa SDP-om će se sigurno razgovarati o programu koji se priprema i o nastupu na izborima, a onda će tijela stranke donijeti odluku
Je li pokušaj gašenja sisačke rafinerije zaustavljen ili će se priča uskoro ponoviti?
Domaća nafta treba se prerađivati u domaćim rafinerijama, a sisačka rafinerija profitabilna je kada prerađuje domaću naftu. Hrvatska si ne može dopustiti da nema dostatnu proizvodnju za svoje tržište, a trebamo raditi i na tome da se i regija može opskrbljivati iz hrvatskih rafinerija.
Manje od 50 posto građana daje podršku projektu istraživanja plina i nafte u Jadranu? Bojite li se referenduma?
Ne bojim se referenduma. Ovo nije ni prvo ni zadnje istraživanje javnosti o pojedinom strateškom projektu i naš je cilj da što više komuniciramo. Dobili smo podršku splitskog sveučilišta, Oceanografskog instituta, a oni koji su na početku sumnjali u projekt, danas su dio njega i podržavaju ga. Što više informacija dajemo javnosti, to će biti veća podrška. Referenduma neće biti, to je poruka ulagačima.
Hoće li zapeti na definiranju granica s Crnom Gorom i Slovenijom?
Mi se bavimo konzultacijama o strateškoj studiji, a sve ostalo je pitanje vanjske politike. Nema razloga za dizanje tenzija među dobrim susjedima.
Ukida li se Agencija za ugljikovodike?
To je samo jedna od teza iznesenih u studiji Ekonomskog instituta Zagreb. Provedba te studije u dijelu koji se tiče spomenute agencije nije realna, što ne mora vrijediti i za ostale agencije.
Kako napreduje spajanje agencija u vašem resoru?
Spojili smo Agenciju za investicije i konkurentnost i Agenciju za javno-privatno partnerstvo, a u taj smo sustav spremni spojiti i Centar za energetske investicije. U visokoj fazi pripreme je i spajanje Zavoda za mjeriteljstvo i Zavoda za norme.
Energetski proboj u regiju
Hoćete li stići ponuditi dionice HEP-a tržištu kapitala prije kraja mandata?
Ideja je bila da angažiramo savjetnike koji će ispitati mogućnost IPO-a i dati nam sve odgovore poput toga treba li izaći samo na burzu u Zagrebu ili i onu u Londonu, hoćemo li prodavati 10 posto dionica ili ići na maksimum od 25 posto minus jednu dionicu, koji je ciljani iznos koji se želi prikupiti i kamo će se taj novac plasirati. Novcem od IPO-a nećemo zatvarati proračunske rupe, sva sredstva koje bi građani, zaposlenici HEP-a, mirovinski fondovi uplatili za dionice završit će u HEP-u za investicije u regiji. Uvjeren sam da je Vladi ostalo dovoljno vremena za IPO jer tržište vapi za ulaganjem u ozbiljnu kompaniju.
Kako se došlo do cijene od 1800 kuna po dionici?
To je potpuna izmišljotina. Pa u ovom trenutku ne znamo ni koliko dionica ćemo prodavati, a kamoli koja bi im bila cijena.
Od HEP-a očekujete proboj u regiju. Kako?
HEP mora postati najjača regionalna energetska kompanija tako da nikada ne dođe u situaciju u kakvoj se našla Ina pa da mora tražiti spas od strateškog partnera. Želim da HEP bude u poziciji da kupuje tvrtke u regiji i eventualno nudi partnerstva. Nama su ciljana tržišta Slovenija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, ali i zemlje poput Mađarske i Italije.
Ima li šanse da se LNG realizira za dvije godine i kako riješiti problem zemljišta?
U iduće dvije godine realno je očekivati završetak projekta. Ove godine pripremit ćemo svu dokumentaciju kako bismo mogli kandidirati za sredstva EU za gradnju terminala. Očekujem da će se završna dokumentacija pripremati još i u prvoj polovini 2016. i da će nakon toga početi gradnja LNG-a. Zemljište ćemo riješiti izvlaštenjem, ma tko god bio vlasnik, a za to ćemo platiti adekvatnu naknadu kad projekt bude u završnoj fazi.
Dva natjecatelja na natječaju za LNG žalila su se OLAF-u, tijelu EU za suzbijanje zloporaba europskog novca i korupcije...
Na natječaj su se javili najjači svjetski konzultanti. Čim se pojavi više velikih imena, a jedan je odabran, ostali su nezadovoljni. Kriteriji su, koliko znam, bili jasni i onaj koji je dao najbolju ponudu dobio je posao. Ne očekujem veće probleme zbog žalbi.
Kako to da je konzultant PwC dobio poslova za više od 30 milijuna kuna u posljednjoj godini, među kojima su transformacija HEP-a i LNG terminal?
Ministarstvo ima puno većih ugovora s drugim kućama nego s PwC-om. Posao će uvijek dobiti oni koji su najstručniji i čija je ponuda bila najbolja. Puno poslova u energetici radi i Institut Hrvoje Požar, na Plominu 3 radi druga konzultantska kuća, dok nam u sporu s Inom pomaže treća. Svi na tržištu imaju dio kolača, nekad manji, nekad veći.
Raspada li se HNS, kao što nagađaju mediji?
HNS je jedina vjerodostojna treća stranka u Hrvatskoj. To je danas tako, a tako će ostati i u budućnost. Najbolji dokaz rejtinga su izbori – pobjeda u prvom krugu u Svetom Ivanu Zelini, pobjeda u Dubrovniku, a i osvajanje više mandata na ponovljenim lokalnim izborima nego što smo ih imali. Istodobno, oni koji se diče visokim postotcima u parcijalnim anketama loše prolaze na izborima.
Ostajete li članom HNS-a?
Ostajem li u HNS-u? Bože moj, je li to ozbiljno pitanje!?
Je li SDP jedini potencijalni partner HNS-a?
Sa SDP-om će se sigurno razgovarati o programu koji se priprema i o nastupu na izborima, a onda će tijela stranke donijeti odluku.
Postoji li mogućnost da HNS na izbore izađe samostalno?
O tome će odlučiti tijela stranke, a nama je cilj pripremiti program i završiti projekte pokrenute u ovom mandatu.
Imate prabvo, samo bacanje love zašto referendum kad radite što hočete?