- U kolicima sam 35 godina. Samac sam i mučim se. Najveći problem su mi
kućanski poslovi jer ih ne mogu obaviti sam. Treba mi nacijepati i
ispiliti drva, donijeti ogrjev, iznijeti pepeo i drugo.
Pomoć susjeda
Imam susjeda koji mi pomaže, ali ne može mi čovjek raditi zabadava, pa
sam mu platio 600 kuna, a imam 980 kuna mirovine, što sam je za radnog
vijeka zaradio u zaštitnoj radionici. Sreća je što imam još neke
dodatke za invalidnost, inače ne znam kako bih - uzdišući govorio je
invalid Janko Fajfarić, iz dalekog brdskog sela Jelovca Voćanskog, u
općini Donja Voća.
Jankova priča jedna je od teških životnih priča 160 invalida iz
sjeverozapadne Hrvatske koji su se, u organizaciji Udruge invalida ILO
iz Ivanca, okupili u Ivancu. Vađenje krvi i druge pretrage u Domu
zdravlja u Ivancu prava su im muka, dodaje Fajfarić, jer je većina tih
ambulanti na katu, a dizala u zgradi nema.
Gluha birokracija
- Laboranti se s kata spuštaju u prizemlje da mi vade krv - žali se
Janko Fajfarić.
Iako se posljednjih godina učinilo prilično u gradovima da se olakša
invalidima, pogotovo što se tiče uklanjanja arhitektonskih barijera,
invalidi su ogorčeni, i to zbog, kažu, gluhoće birokracije, koja se i
unatoč njihovim opetovanim vapajima, pokriva ušima.
- Tražili smo i od županijskog Doma zdravlja i Ministarstva zdravstva
da se postavi dizalo u ivanečkom Domu zdravlja, ali bez rezultata.
Invalidi ne mogu doći u krvni laboratorij, ginekološku ambulantu i
druge ambulante. Sramota! Tretiraju se kao građani drugog reda! Ako se
ovako nastavi, invalidi će blokirati prilaze Domu zdravlja, pa neka se
odgovorni crvene! - ističe tajnik ivanečke Udruge invalida Juraj
Putarek.
INVALIDI Blokirat ćemo prilaze, pa neka se odgovorni srame