Bivši predsjednik, a danas čelnik stranke Naprijed Hrvatska Ivo Josipović za skore parlamentarne izbore ima velike planove. Razgovarali smo kako je došlo do koalicije s Čačićem, ali i vidi li se s HDZ-om, odnosima s IDS-om i sa SDP, te planovima za izbore.
:: Mnoge čudi vaša koalicija s Čačićem. Je li to brak iz koristi?
Ne znam zašto čuđenje. Ako smo mi u Naprijed Hrvatska! socijaldemokrati, a Reformisti g. Čačića narodnjaci, kakva je razlika između našeg odnosa i onoga koji imaju SDP i HNS? Nikakva, riječ je o strankama koje su srodne po svjetonazoru i programima. Jedino, naša koalicija, za razliku one SDP-a i HNS-a, naglašeno je i iskreno posvećena razvoju, reformama i regionalizmu. Slično se pitanje može postaviti u odnosu na HDZ i HSLS. Jedni su konzervativci, drugi liberali. Rekao bih, na doktrinarnom planu među njima je veća razlika nego među sudionicima dviju lijevo-centrističkih koalicija. Naravno da tu ima i želje da se ostvari bolji izborni rezultat i da zajedno, jedni drugima, pomognemo imati što više mjesta u Saboru. Složit ćete se, to je cilj svake koalicije.
:: Dijelite li Čačićevo mišljenje da antagonizme treba ostaviti po strani kada su u pitanju poslijeizborne suradnje?
Kad završe izbori, trebale bi prestati one tenzije koje „krase“ predizborno vrijeme. Sve stranke, bilo na vlasti, bilo u oporbi, trebaju dati doprinos boljitku, bez obzira na prirodnu zadaću oporbe da propituje i kritizira vlast. Tako sam razumio g. Čačića i s tim se slažem.
:: Pitam vas to jer je upravo Čačić kazao kako je spreman surađivati nakon izbora i s Tomislavom Karamarkom. A vas teško vas mogu zamisliti u suradnji s HDZ-om uopće?
Čitao sam taj intervju g. Čačića. Naslov, bombastičan, ozbiljno odudara od sadržaja. Suradnja na nekim dobrim projektima je uvijek poželjna, pa i ona između vlasti i oporbe. Suradnjom na nekim važnim projektima, kako je to bilo prilikom ulaska u EU, ne gubi se priroda oporbe ni priroda vlasti. To je dio političke kulture koju mi još nemamo. Od takve suradnje valja razlikovati koaliciju. Ona ima smisla samo između stranaka koje imaju bliske političke i vrijednosne pozicije. Naprijed Hrvatska, osim domoljublja, istina bitno drukčije artikuliranog, s HDZ-om nema gotovo ništa zajedničkog. Za stranku Naprijed Hrvatska, mogu sada reći, neće biti koalicije s HDZ-om.
:: Koje je vaše mišljenje o Tomislavu Karamarku?
G. Karamarko je ozbiljan političar, sve desniji, s kojim se sve manje slažem u vrijednosnim i političkim stavovima. Meni je politika utemeljena na podjelama iz II. svjetskog rata, prozivanjima naših građana drukčije političke orijentacije kao onima koji ne vole Hrvatsku, te besmislenoj lustraciji kao glavnom političkom projektu, strana i odbojna. Jednako kao i nepoštovanje prava manjina. Uostalom, da nije tako, ne bih osnivao lijevu stranku i zagovarao sasvim drukčiji koncept društva.
Usto, HDZ u ovoj gospodarskoj krizi svoju pretkampanju gradi na fantomskom gospodarskom programu koji, zamislite kakve li demokracije i transparentnosti, nikome ne želi pokazati. Ipak, ankete, koliko god imali rezervu prema njima, treba respektirati i uzeti u obzir da takav HDZ koji vodi g. Karamarko trenutačno uživa većinsku podršku i ima stabilno biračko tijelo. Ali, ako neka politika nema viziju razvoja i integrativnog djelovanja u društvu, čak i ako pobijedi na izborima, brzo će se suočiti s teškim i za nju nerješivim problemima i nezadovoljstvom građana. To smo već više puta vidjeli
Bilo je tu profesora, biskupa, svećenika, danas istaknutih boraca za ljudska prava, ljevičara i desničara, HDZ-ovaca i SDP-ovaca, kulturnjaka i sportaša
:: Mislite li da bi bio bolji premijer od Zorana Milanovića?
Nijedan nije moj odabir, svaki iz svojih razloga nisu dobri kandidati za budućeg premijera.
:: Karamarko kao jedan od glavnih projekata zagovara lustraciju. S druge strane, Manolić kaže da je radio za Udbu i da njega treba lustrirati. Kakvo je vaše mišljenje o lustraciji i ulozi Karamarka u bivšem sustavu?
O tome je li Karamarko radio za Udbu nemam vlastitih saznanja. Ali, imao sam prilike čuti i vidjeti neke informacije vezane za suradnike Udbe. One ponajbolje govore o besmislenosti lustracije. Znate, možda nisam tipičan političar, ali smatram da u politici sva sredstva ipak nisu dopuštena. Evo, u predsjedničkoj kampanji HDZ je, direktno ili putem svojih satelita na medijskoj sceni, poput Margetića, iznosio najstrašnije laži, i o meni, i o obitelji, i o prijateljima. Čak su i Šešelja angažirali da im bude maneken u onoj besprizornoj Bujici. S druge strane, neki „dobronamjerni“ nudili su mi informacije protiv sadašnje predsjednice koje sam procijenio ili neistinitim ili nedostojnim pa ih nisam htio koristiti. Nisam to htio upravo zato što vjerujem da u politici mora biti barem malo etike i da nije baš sve dopušteno. Zato ću i sada reći istinu o onome što znam, istinu koja će, nadam se, Karamarku pomoći da razumije besmislenost lustracije i hajki koje bi se po HDZ-u trebale otvarati.
:: Kakve su vaše informacije o Karamarkovoj ulozi?
Imao sam prilike vidjeti vrlo detaljan popis suradnika Udbe i KOS-a, s imenima i prezimenima, kodnim nazivima, vezama i drugim detaljima. Bilo je tu profesora, biskupa, svećenika, danas istaknutih boraca za ljudska prava, ljevičara i desničara, HDZ-ovaca i SDP-ovaca, kulturnjaka i sportaša. Za neke sam se silno iznenadio da su bili suradnici tajnih službi. Ali, danas, ako nisu učinili neki zločin, potpuno ih je besmisleno pozivati na odgovornost. Tko zna kako su i zašto pristali surađivati. Mnogi su taj grijeh okajali važnim doprinosom hrvatskoj državi. Nakon toliko godina otvarati to pitanje, koje neće dati neki važan rezultat, a unijet će u društvo nemir, često lažno optuživanje i razdor, nema smisla.
Na tom, vrlo detaljnom popisu nije bilo Karamarka. Sa mnom je tražio razgovor, još dok sam bio predsjednik, i čovjek koji je devedesetih bio pripadnik hrvatskih službi, a u bivšoj državi u Udbi zadužen za vrbovanje i vođenje suradnika u Zagrebu. Govoreći mi o suradnicima Udbe, već tada je to bila tema, izričito je rekao da nisu točne optužbe da je Karamarko bio jedan od njih. Zato sa zanimanjem očekujem sudski postupak u kojemu će se raspraviti pitanje Manolićevih optužbi. Mislim da bi Karamarko iz svog primjera mogao naučiti kamo nas mogu odvesti optužbe i hajke. Naravno, ako je tko počinio zločin, mora odgovarati.
:: Kako gledate na moguću suradnju nakon izbora sa SDP-om?
Osnovao sam stranku Naprijed Hrvatska jer vrlo različito od vodstva SDP-a vidim politiku kakvu današnja Hrvatska treba. Ne mislim da pod svaku cijenu treba biti u vlasti. Koalicija, ne samo s SDP-om, možda nas rezultati izbora iznenade, moguća je samo uz čvrste garancije o reformskoj politici. Naprijed Hrvatska želi ozbiljne korake za unapređenje gospodarstva, zapošljavanje mladih, uključivanje u novu digitalnu revoluciju. A to ne ide bez strukturnih reformi koje obuhvaćaju regionalizaciju, novo pozicioniranje državne i lokalne uprave te ozbiljnu reformu pravosuđa. Ideju pravde i pravednosti nisam zaboravio. Kao predsjednik, mogao sam samo vrlo ograničeno utjecati na ostvarivanje pravde i provedbu nužnih reformi. Vladi sam puno toga predlagao, posebno kada je riječ o strukturnim reformama i mjerama vezanim za dužničku krizu. Na žalost, nije bilo spremnosti Vlade da prihvati neke od tih prijedloga. Ali, kao dio vladajuće koalicije u Saboru, stranka Naprijed Hrvatska i ja osobno mogli bismo učiniti puno da se hrvatsko društvo promijeni nabolje.
:: U četvrtak ste osnovali stranku u Istri, a nije tajna da biste rado na izbore zajedno s IDS-om. Ipak, vaš partner Čačić kaže kako IDS uopće nije bitan kao partner uoči izbora, odnosno da je njihov potencijal bitan nakon izbora. Slažete li se s njime?
Tu se samo djelomično slažem s Čačićem. On je vjerojatno mislio na one izborne jedinice gdje njegova stranka ima naglašene ambicije. Osobno, smatram da bi izlazak druge jake lijevo-centrističke koalicije znatno utjecao na opći uspjeh ljevice i centra na izborima i da bi doprinos IDS-a uspjehu druge, naše koalicije bio velik. Mislim da bi naša lista bila najjača u VIII. izbornoj jedinici i da bismo podigli broj lijevih i centrističkih mandata. Naravno, to bi se reflektiralo i na političku situaciju nakon izbora.
:: IDS traži od SDP-a plan decentralizacije. Kakav je vaš plan?
Za razliku od premijera Milanovića, regionalizaciju ne vidim kao rastakanje države. Upravo suprotno, više novca, više poslova i odgovornosti u regijama i na nižim lokalnim razinama preduvjeti su gospodarskog oporavka, jeftinije i efikasnije uprave i bolje kvalitete života građana. Razradio sam i ustavnu osnovu za regionalizaciju i siguran sam da je taj koncept prihvatljiv IDS-u, ali i drugima koji racionalno sagledavaju našu sadašnjost i budućnost. Uostalom, i Plan 21 zagovara regionalizaciju kao važan faktor razvoja. Kako je došlo do toga da SDP ne poštuje taj plan temeljem kojega je dobio povjerenje građana na izborima, ne znam. Izgleda da sam ja posvećeniji tome planu od SDP-a.
:: Na osnivanju Naprijed Hrvatska u Istri bilo je bivših SDP-ovaca, pa i Slavko Linić. Hoćete li surađivati?
Linić neće ulaziti ni u jednu stranku. Ali, riječ je o ozbiljnom i iskusnom političaru i razgovaramo o tome da bude na našoj listi za Sabor. Vidjeli ste, i u Istri, velik je broj bivših SDP-ovaca koji su nam pristupili. Naš predsjednik stranke u Istri, g. Kozlevac, bio je čak i predsjednik SDP-a za Istru.
:: Zašto bi građani glasovali za Uspješnu Hrvatsku, što im obećavate?
Obećavamo napredak i sigurnost. Kao neposredne ciljeve naše politike, obećali smo povećati broj zaposlenih 10% i ostvariti investicije u gospodarstvo veće 30% u odnosu na razdoblje 2011.-2015. Jamčit će se stabilnost poslovnih i poreznih uvjeta za investitore. Podići ćemo strane direktne investicije najmanje dvostruko u usporedbi s razdobljem 2011.-2015. Konsolidirat ćemo javni dug i javne financije. U okviru reforme pravosuđa, učinit ćemo da sudski sporovi do pravomoćnosti traju najviše dvije godine. Ključni strukturni zahvat su regionalizacija i decentralizacija. Kroz te procese povećat ćemo efikasnost javne uprave. Ukinut ćemo ili izmijeniti sve propise koji neprimjereno otežavaju investicije, gradnju, rad obrta i trgovačkih društava te osigurati stabilnost poreznog okvira za dugoročne investicije. Prosječnu i najnižu mirovinu povećati ćemo 10% i onemogućiti porezno penaliziranje umirovljenika povratnika. Konačno, izmijenit ćemo obrazovni sustav i uskladiti ga s tržištem rada tako da mlada generacija stekne znanja potrebna za uključivanje u rad, posebno u novo, digitalno gospodarstvo. Ove i druge ciljeve namjeravamo ostvariti kroz socijalno partnerstvo koje uključuje i radničku participaciju.
:: Kako komentirate pola godine mandata predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović?
Početak mandata u skladu je s očekivanjima. Mislim da važnije inicijative tek treba očekivati.
:: Mislite li da je nekim svojim postupcima dala povoda za kritike da je u kampanji HDZ-a?
Glavni argument za te kritike je da gotovo isključivo obilazi krajeve u kojima je HDZ na vlasti. Čujem, predsjednica se sprema, kako je bilo u Splitu, premjestiti Ured u Istru. To će sigurno otkloniti dio kritika o sudjelovanju u kampanji HDZ-a. Inače, mislim da je za instituciju predsjednice vrlo važno biti izvan stranačkih obračuna.
>> Slavko Linić: Podržat ću stranku Naprijed Hrvatska. Josipović: Koalicija s IDS-om je moguća
>> Koaliranje: HDZ i SDP u saborske klupe uvode strančice
>> Čačić i Josipović potpisali sporazum, nazvali se Uspješna Hrvatska
Ivo, je li na tom Udbinu popisu suradnika ime tvoga tatice potcrtano više puta?