Nakon niza slovenskih tajkuna koji su dospjeli pod udar pravosuđa, počela je i istraga protiv medijskog i turističkog tajkuna Bojana Petana koga NPU, slovenski pandan hrvatskog PNUSKOK-a, sumnjiči da je iz Termi Čatež i Marine Portorož izvukao 53 milijuna eura i od toga ostvario korist od 24,5 milijuna eura.
Pod teretom dugova
Petan je vlasnik slovenske izdavačke kuće DZS, Državna založba Slovenije, preko nje kao krovne kuće imao je velik udio u Termama Čatež i portoroškoj marini. Prije godinu dana mediji su javili da je Petan zapao u nevolje, da ne može vraćati kredite, da su mu obveze 150 milijuna eura te da je prestao otplaćivati glavnicu, a plaća samo kamate. Nagađalo se da će na bubanj zato otići Terme Čatež, najvredniji dio njegova vlasništva, koji i dalje dobro posluje zahvaljujući tradicionalnim gostima iz Zagreba. Prema sumnjama slovenskih istražitelja, Petan je pribjegao izvlačenju novca iz dobrih tvrtki, dio je prebacio na račun zadužene DZS, a dio je, čini se, završio na privatnim računima. Petan je u Sloveniji poznat kao vrstan majstor vlasničkog umreživanja i kombinacija, tako da ga nikad nije bilo moguće uvrstiti na neko mjesto na listi najbogatijih Slovenaca, a pisalo se i o njegovoj upletenosti u neke afere.
Kao jedan od osnivača poduzeća Softing bio je upleten u aferu Hypo, koja nikad nije razjašnjena, piše slovensko Delo. Koliko je Petan raširio mrežu po Sloveniji, pokazuje i to što je čak 140 kriminalista pretraživalo kuće na području Ljubljane, Kopra, Novog Mesta, Kranja, Nove Gorice, pretražena su sjedišta marine i čateških toplica. Osumnjičenima je zamrznuta imovina, a ispitano je 11 osoba, među njima i Franci Zavrl, lobist poznat po svom političkom djelovanju u vrijeme bivše Jugoslavije. Bio je urednik Mladine, tjednika poznatog po oporbenoj orijentaciji, zajedno s Janezom Janšom bio je osuđen 1988. godine na zatvorsku kaznu, što je izazvalo prosvjede u Sloveniji. Zavrl je danas vlasnik najveće i najutjecajnije PR agencije u deželi. Cijela priča vezana je za doba prve vlade Janeza Janše, kaže slovenski istraživački novinar Blaž Zgaga.
– Na početku rada te vlade, 2004. godine, Slovenija je posuđivala drugima, bila je u plusu 400 milijuna eura, na kraju slovenski dug bio je 10 milijardi eura – kaže Zgaga.
Sve će to platiti Slovenci
Ukratko, vlasti bliski tajkuni dobivali su kredite i bez prave kreditne sposobnosti, banke su zapale u nevolje zbog toga i vlada Alenke Bratušek morala je osnovati tzv. lošu banku, na koju prelaze sporni krediti. Terme Čatež, ponos slovenskog turizma, tvrtka koja je prije Petanova preuzimanja trebala ući u Sunčani Hvar, trebala je tako biti zlatna koka za podmirenje vlasnikovih dugova.
