Prema prvim izlaznim procjenama koje je danas poslijepodne nakon 17 sati i zatvaranja birališta objavila austrijska televizija ORF, na 14. predsjedničkim izborima u Austriji, glavni favorit, sadašnji austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen (78) uvjerljivo je pobijedio osvojivši apsolutnu većinu i 56,3 posto glasova podrške birača. Time je biračko tijelo, a pravo izlaska na izbore imalo je 6,4 od ukupno 8,9 milijuna Austrijanaca, Van der Bellenu produžilo “stanarsko pravo” u bečkom Hofburgu za još jedno šestogodišnje razdoblje.
Za ulazak u Hofburg bilo je potrebno imati naklonost biračkog tijela iznad 50 posto. Stari/novi austrijski predsjednik Van der Bellen je svih svojih šest izazivača ostavio daleko iza sebe. Nikome nije dozvolio da mu se približi i dahće mu u zatiljak. Drugoplasirani je kandidat krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), pučki pravobranitelj i pravnik Walter Rosenkranz (60) s 17,8 posto glasova podrške, kojem nije uspjelo približiti se Van der Bellenu i otjerati ga u drugi izborni krug, kao što je to najavljivao. Treći je najmlađi predsjednički kandidat u austrijskoj izbornoj povijesti, 35-godišnji glazbenik, kabaretist i bivši liječnik Dominik Wlazny, umjetničkog imena Marco Pogo, blizak lijevom političkom spektru, koji je i predsjednik “Stranke piva” koji je osvojio 8,5 posto glasova.
Četvrti je odvjetnik Tassilo Wallentin, kolumnist dnevnog lista Kronen Zeitung s 8,3 posto, a peti je bivši političar krajnje desnice (FPÖ) i Saveza za budućnost Austrije (BZÖ) Gerald Grosz (45) završio je na petom mjestu s 5,5 posto glasova podrške. Čelnik antivakserske stranke “Ljudi, slobode, osnovna prava” (MFG), pravnik Michael Brunner (61) je šesti s 2,2 posto glasova birača.. Najmanje glasova, njih samo 1,6 posto dobio je predsjednički kandidat Heinrich Staudinger (69), proizvođač cipela, koji je među Austrijancima izazvao najviše polemika i podsmijeha u predizbornoj kampanji. Nedjeljne izbore obilježio je rekordni broj predsjedničkih kandidata u austrijskoj izbornoj povijesti, njih sedmero.
Sve sami muškarci i niti jedna žena. Osim toga vladajuća Narodna stranka (ÖVP) i oporbeni socijaldemokrati (SPÖ) nisu imali svoje kandidate u izbornoj utrci, što za dio Austrijanaca nije bilo baš “posve normalno”. Kao ni to, da su među kandidatima bile neke skurilne osobe s apsurdnim izjavama, koje su svojom kandidaturom pokušali omalovažiti predsjedničku dužnost, kritiziraju domaći mediji. Sve to, kao i mali financijski budžet kandidata za predizbornu kampanju otvorilo je novu medijsku raspravu o smislenosti direktnog izbora predsjednika države i usporedbu s bivšim vremenima kada je predsjednika birao parlament.
Po sadašnjim ustavno-pravnim odredbama za predsjednika Republike Austrije može se natjecati svaki austrijski državljanin koji je navršio 35 godina, i koji prikupi 6.000 glasova podrške građana. Van der Bellenu je to drugi šestogodišnji predsjednički mandat. Prvi je osvojio 2016. godine kada je tijesno s 50,3 prema 49,7 posto glasova pobijedio kandidata krajnje desnice (FPÖ) Norberta Hofera. Prvi medijski komentari su: “Austrijanci su odlučili - Van der Bellen i stabilnost”.
