Niz nepoznanica vezanih uz epidemiju koronavirusa i njezine ekonomske posljedice pokrenuo je i političke kalkulacije o najpovoljnijem datumu izbora, kako za državu tako i za političke stranke, prije svega one na vlasti. Iz HDZ-a tako dolaze najave da bismo, unatoč ograničenjima kretanja i okupljanja, na parlamentarne izbore mogli do sredine srpnja.
Mandat aktualnog saziva Sabora traje do 14. listopada, s izborima se može pričekati sve do sredine prosinca, no iz HDZ-a poručuju kako ne žele riskirati s tim da se na jesen ponovo razbukta epidemija i potpuno onemogući održavanje izbora. Važnu ulogu tu igraju i ankete koje pokazuju da je HDZ povratio povjerenje dijela birača i ponovno prešao u vodstvo, a negativni pokazatelji koji se očekuju s protekom turističke sezone taj bi trend mogli ugroziti.
Video: Krunoslav Capak o popuštanju mjera
Skori izbori su razboriti
Da vladajuće stranke u izbornoj godini kalkuliraju s datumom izbora koji im daje najviše šanse, nije novost, to su radile i sve prijašnje vlade, no postavlja se pitanje je li legitimno zvati birače na izbore u vremenu u kojem ih epidemiolozi pozivaju da ostanu doma. - Legalno jest, a je li legitimno, stvar je osjećaja naroda - odgovara profesorica ustavnog prava Sanja Barić. Za nju nema dvojbe da je odluka o skorim izborima „razborita, razumna i razmjerna", i to zato što svako odugovlačenje sa sobom nosi rizik od situacije u kojoj bi se mandati saborskih zastupnika morali produljiti na nepoznato vrijeme. Izbori bi se, kaže, mogli prebaciti u 2021. ili čak 2022. godinu, a to je, kaže prof. Barić, najpogubnije za demokraciju.
Na opasku kako se Hrvatskoj može dogoditi da se Sabor uskoro raspusti, a da se izbori ne mogu održati zbog pogoršane epidemiološke situacije, odgovara kako je Ustav predvidio takvu mogućnost. U tom slučaju bi, tumači, uredbe sa zakonskom snagom donosio predsjednik države na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. - I tek tada bi se dogodilo ono što neki moji kolege tumače da bi se dogodilo aktivacijom članka 17. Ustava. Predsjednik preuzima te ovlasti isključivo kada Sabor ne može zasjedati, a ne kada se proglasi izvanredno stanje - kaže. I takva bi situacija mogla potrajati do u nedogled jer bi bio probijen ustavni rok od 60 dana od raspuštanja Sabora u kojem treba održati izbore, što predsjedniku države ostavlja velik manevarski prostor, no Barić upozorava kako osnovna načela nalažu da se izbori raspišu čim se steknu uvjeti, odnosno odmah po prestanku opasnosti od zaraze.
Berto Šalaj, profesor sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, međutim, izbore u srpnju ne smatra dobrom idejom. - Politički gledano, ako se oni dogode u srpnju, bit će to zato što je HDZ procijenio da mu je to najpovoljniji trenutak i tu ništa nije sporno. Puno me više muči to što mi se čini da nismo dovoljno pripremljeni za održavanje izbora u vremenu epidemije - kaže Šalaj i veže to uz kontrolu virusa.
Stariji su najaktivniji birači
- Nisam stručnjak za to, ali epidemiolozi i infektolozi poručuju nam da ostanemo doma, što se naročito odnosi na starije, koji su u pravilu najaktivniji birači. Jako bih volio čuti što o tome ima reći Krunoslav Capak, koji ima mišljenje o svemu, pa i o kvaliteti online nastave. Dajte da čujemo što misli o grupiranju ljudi u kratkom razdoblju kakvo su izbori - kaže Šalaj, uz upozorenje da će birači biti u dilemi: zaštititi zdravlje ili ostvariti biračko pravo.
Capaku su novinari jučer postavili to pitanje no nisu dobili jasan odgovor. Šalaj je uvjeren je da bi izbore trebalo odgoditi za početak rujna, do kada bi se mogli kvalitetno pripremiti po uzoru na Južnu Koreju, gdje je svakom biraču mjerena temperatura, dane su im maske i rukavice i posebne olovke za svakog. Uz to, Šalaj smatra da bi Sabor trebao omogućiti dopisno glasovanje, što nije izgledno s obzirom na to da mu se protive dvije najveće stranke te da bi se izbori trebali održavati više dana kako bi se smanjile gužve na biralištima. HDZ je sada očito uvjeren da mu ništa ne može naštetiti, ali izborima u srpnju kod dijela građana mogli bi izazvati negativnu reakciju i tumačenja kako se žure na izbore jer znaju da nam na jesen slijedi ekonomska katastrofa pa se žele izvući. Takve analize mogu zvučati zlonamjerno, ali su legitimne - upozorava Šalaj.
