Strah od gubitka doma i gubitak zdravlja dok smo plaćali lihvarske rate u švicarcima ne možete nam vratiti. To nam nitko ne može vratiti. Ali ono što smo preplatili, to očekujemo da nam se vrati i to bi bila pravda. Više od 55 tisuća hrvatskih obitelji žele vjerovati hrvatskom pravosuđu i napokon mirno spavati, poručila je Jasna Čekada, aktivistica Udruge Franak sucima Građanskog odjela Vrhovnog suda koji danas odlučuju o pravu na punu restituciju dužnika koji su konvertirali kredite iz CHF u eurske. Članovi Udruge Franak simbolično su se okupili i boravili ispred zgrade Vrhovnog suda od deset do 12 sati vjerujući da se upravo u to vrijeme s druge strane ceste (ponovo) odlučuje o njihovim sudbinama, a nakon toga su održali konferenciju za novinare.
No dok sud odlučuje o konverzijama, pravo je pitanje koliko zapravo puta razni sudovi trebaju odlučivati o istoj prijevari, odnosno nepoštenim ugovorima, kako ih pravosuđe naziva? Vrhovni sud danas odlučuje o pravu dužnika koji su konvertirali kredite gotovo desetljeće nakon što je na Trgovačkom sudu njihov tadašnji sudac, a sada predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, donio povijesnu presudu p-1401/2012 da su ništetni i valutna klauzula u CHF i promjenjiva kamatna stopa koju su banke povećavale jednostranom odlukom.
Snimila Valentina Wiesner
Vrhovni je sud već donio i dvije revizije (VSRH, Rev-2868/18, Rev-18/2018) te je odbio jedan zahtjev za reviziju (Revd-1805/20): u svim tim odlukama su njegova vijeća potvrdila da potrošači koji su konvertirali kredite imaju pravni interes utvrđivati ništetnost iz temeljnih ugovora, kao i kondemnatorne zahtjeve za utvrđenje obeštećenja.
Nakon što je Sud EU, koji je u slučaju konverzija već dao za pravo potrošačima, primjerice u španjolskom predmetu, na prethodno pitanje ustvrdio da nije nadležan za problematiku obeštećenja kod konvertiranih u Hrvatskoj jer Hrvatska tad nije bila u EU, vratio ga je na odlučivanje Vrhovnom sudu.
Inače, u španjolskom su predmetu, kao i u hrvatskom, potrošači konvertirali CHF u euro prije nego što je bila utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF. Zakon o konverziji donesen je 2015. nakon što je već prošla i revizija na Vrhovnom sudu u kojoj je utvrđeno kolektivno da valutna klauzula CHF nije ništetna. U tom trenutku nije bilo nikakvih naznaka da će Ustavni sud vratiti postupak na Vrhovni sud i da će se u potpunosti promijeniti prvobitna loša odluka visokih sudova. Posljednji je vjetar u leđa potrošačima prije nekoliko dana dao Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu odbacivanjem kao nedopuštene žalbe pet banaka koje su tvrdile da nisu imale pošteno suđenje u kolektivnoj tužbi.
Vrhovni sud odgovara na konkretno pitanje: „Jesu li potrošači koji su konvertirali CHF kredite u euro kredite izgubili pravo na potraživanja zbog nepoštene promjenjive kamatne stope i nepoštene valutne klauzule CHF iz osnovnog ugovora o kreditu ili i dalje imaju pravo na potraživanja iz osnovnog ugovora?“, no nije poznato hoće li odluku odmah i objaviti. Obično to naprave nakon nekoliko dana, no ova je odluka od iznimnog interesa više desetaka tisuća oštećenika i stotinu tisuća članova njihovih obitelji koji smatraju da na obeštećenje imaju pravo iz više razloga:
1. Jer konverzijom preostala glavnica nije smanjena na glavnicu kakva bi bila bez rasta tečaja i kamate.
2. Jer konverzijom nije ostvarena puna restitucija izuzećem ništetnih odredaba o kamati i valuti.
3. Jer konverzijom nije ostvareno između 40 posto i 50 posto obeštećenja koje se postiže sudskim putem.
4. Jer je Sud EU već utvrdio svojim presudama C-118/17 i C-260/18 da nacionalni sud mora provjeriti nakon konverzije jesu li potrošači dobili punu restituciju kakva se dobije izuzećem ništetnih odredaba.
5. Jer bi negativnim odgovorom potrošači s konverzijama bili diskriminirani u odnosu na potrošače bez konverzija koji su dobili sudska obeštećenja.
Iz Udruge Franak objavili su imena sudaca koji čine Građanski odjel. To su Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela, te sutkinje i suci Goranka Barać-Ručević, Željko Glušić, Ljiljana Hrastinski Jurčec, Gordana Jalšovečki, Jadranko Jug, Dražen Jakovina, Dragan Katić, Viktorija Lovrić, Mirjana Magud, Branko Medančić, Darko Milković, Željko Pajalić, Marina Paulić, Slavko Pavković, Igor Periša, Ante Perkušić, Đuro Sessa, Renata Šantek, Željko Šarić, Ivan Vučemil i Jasenka Žabčić. Za meritornu odluku potrebna je većina koju čini 12 od njih 22-oje, odnosno natpolovična većina, pri čemu je za kvorum također potrebna natpolovična većina. U konačnici, dakle, odluku može donijeti i samo sedmero sudaca.
Dobiju li dužnici danas za pravo, banke će se naći na udaru novog vala tužbi i nastavka postupaka koji su u tijeku, a izgube li, preostaje im da u pojedinačnim tužbama pokušavaju to pravo ostvariti na instancama do Ustavnog suda.
Osim o konverziji, Vrhovni sud treba dati odgovor i jesu li ništetni cijeli ugovori s ništetnom valutom i ništetnom kamatom. Dužnici se nadaju da bi i to mogli saznati prije kraja godine.
Snimila Valentina Wiesner
Te banke je tribalo oduzeti i dati ih oštećenima za odštetu!!