Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu donio je presudu protiv dužnika u CHF Olivera Žulića koji je tražio je da mu Republika Hrvatska nadoknadi troškove postupka nakon što je povukao svoju tužbu s obrazloženjem da je konverzijom banka ispunila tužbeni zahtjev.
No sud je zaključio da – nije, da konverzijom nije dobio preplaćene kamate i zbog toga nema pravo na troškove. U neobičnom postupku ovaj je dužnik na gubitku, ali svi su drugi dužnici koji su konvertirali kredite u eurske – na dobitku! Ipak, na dobitku je zapravo i Žulić jer može tužiti Privrednu banku Zagreb i za tečajne razlike i za ništetnost ugovora.
Prethodno je Žulić tužio PBZ zbog preplaćenih kamata po CHF kreditu, a nakon toga je 2015. proveo konverziju i povukao tužbu jer u to vrijeme još nije bila ništetna valutna klauzula. U tom povlačenju tražio je da mu banka plati sudske troškove s obrazloženjem da je konverzijom ispunila tužbeni zahtjev. No odbijen je na županijskom sudu, na Vrhovnom sudu i na Ustavnom sudu pa je pravdu potražio na Europskom sudu za ljudska prava.
- Na našu veliku radost, i taj sud ga je odbio, ali je obrazložio da banka konverzijom nije ispunila njegov tužbeni zahtjev, drugim riječima, konverzijom nije dobio preplaćene kamate i zbog toga nema pravo na troškove. Trebao je nastaviti postupak, pobijediti u njemu i dobiti, kako preplaćene kamate tako i troškove – komentiraju u Udruzi Franak.
ESLJP je presudio sljedeće:
1. Tužitelj je tražio utvrđenje ništetnosti kamatne stope prije konverzije i obeštećenje.
2. Aneksom je izmijenjena odredba o ništetnoj kamatnoj stopi.
3. Aneksom nije reguliran povrat naknade na temelju ništetne kamatne stope.
4. Banka je izričito navela da konverzijom nije ispunila tužiteljev tužbeni zahtjev.
5. Prvostupanjski sud je utvrdio da bi tužitelj uspio da je nastavio s postupkom, a to znači da banka nije ispunila tužbeni zahtjev koji bi u suprotnom bio odbijen.
6. Iz svih činjenica potpuno je očigledno da tužbenom zahtjevu nije udovoljeno pa stoga tužitelj nema pravo na sudske troškove svoga odvjetnika.
U točki 16. presude Sud primjećuje da je podnositelj zahtjeva u svojoj tužbi tražio da se promjenjiva kamatna stopa sadržana u ugovoru o zajmu proglasi ništetnom, kao i da mu se nadoknade preplaćene kamate. Međutim, aneks ugovora koji je izmijenio kamatnu stopu i valutu zajma nije sadržavao upućivanje na sudski postupak koji je u tijeku ili njegove troškove, niti na pravo na naknadu za navodno preplaćene kamate.
Piše kako je banka izričito navela da potpisivanjem aneksa nije udovoljila tužbenom zahtjevu kako ga je formulirao podnositelj. Štoviše, prvostupanjski sud je naveo da bi podnositelj zahtjeva uspio u postupku da nije povukao svoju tužbu, što pak implicira da banka nije udovoljila njegovu zahtjevu jer bi u tom slučaju zahtjev bio odbijen kao neosnovan.
- U takvim okolnostima, Sud nije uvjeren da se može reći da je banka udovoljila zahtjevu podnositelja zahtjeva ili da bi se članak 158. stavak 1. ZKP-a primijenio u korist podnositelja zahtjeva kako bi mu se dodijelila naknada njegovih troškova – stoji u točki 16. presude.
Poveznica na informacije o presudi je na stranici Vlade RH koja je još nije prevela nalazi se OVDJE.
>> VIDEO Zagreb: Održan prosvjed "Dajemo vam otkaz" ispred sjedišta HDZ-a
Financijske usluge s razlogom imaju strogu regulaciju. HNB je trebao spriječiti stambene kredite u CHF valuti u kojoj nit ljudi primaju plaću nit HNB može braniti tečaj. A poslovne banke nisu smjele iskoristiti nedjelovanje HNB-a da stvore toksični financijski proizvod kao što je CHF stambeni kredit. Na sudu je dokazano da su banke nagovarale ljude na CHF kredit i da valutno nisu usklađivale svoju CHF imovinu s obvezama jer su znale da je sav kreditni rizik na dužniku. Dakle, banke su i dalje imale obveze u EUR dok im je imovina (dani krediti) bila u CHF. Svatko tko imalo razumije kako banke zarađuju razumije da je to iskorištavanje neupućenosti ljudi koji u taj kredit ulaze da riješe stambeno pitanje, a ne da špekuliraju na valutnom tržištu. S druge pak strane, konverzijom je ta nepravda ispravljena tj. financijski su svi vraćeni u isti položaj kao da su otpočetka imali kredit u EUR. Ne znam čemu daljnji prigovori jer po toj logici su onda svi valutni krediti s promjenjivom kamatnom stopom ništetni jer su svi imali na taj isti diskrecijski način definiranu kamatnu stopu. Ali danas svatko može bez naknade izaći iz kredita i otići u drugu banku i uzeti fiksnu kamatnu stopu pa time to i više nije pitanje. (Usput, i klasična mješovita životna osiguranja imaju diskrecijsku dodjelu dobiti, tj. koliko Uprava misli da treba dodjeliti osiguranicima bez obzira na ostvarenu dobit. Dakle, to može biti i 0%, tj. da sve ide dioničarima umjesto osiguranicima.)