U proteklom 61 danu, s 10 tisuća zračnih napada, oko 70.000 mrtvih, ranjenih i nestalih, Ujedinjeni narodi kažu da Gaza živi u užasnom teroru, bez vode, hrane, struje, plina, lijekova. Prema podacima UN-a, 1,9 milijuna ljudi, ili oko 85 posto stanovništva je raseljeno, a više od polovice domova uništeno ili oštećeno izraelskim bombardiranjem. Prema procjenama stručnjaka, u dva mjeseca bombardiranja Pojasa Gaze razrušeno je ili nestalo s lica zemlje više od cijelog grada Dresdena koji je postao simbolom savezničkog bombardiranja i uništenja u Drugom svjetskom ratu.
Aktivacija članka 99
Grad Rafah, na granici s Egiptom, jedino je mjesto gdje se još distribuira humanitarna pomoć, u ograničenim količinama, prema UN-u. Međutim, ta količina koja ulazi ne može nikako zadovoljiti potrebu tolikog broja stanovnika koji gotovo više od dva mjeseca živi isključivo od humanitarne pomoći koja im stiže na kapaljku. Dnevno ulazi između 20 do 50 kamiona. A prije rata, dnevno je ulazilo oko 500 kamiona.
VEZANI ČLANCI:
Da je situacija u Pojasu Gaze pred humanitarnom katastrofom, priznao je i glavni tajnik UN-a António Guterres koji je, suočen s rastućim brojem mrtvih i tisućama raseljenih koji su bez hrane i vode, upozorio da se uskoro može “potpuno urušiti javni red” u Gazi. Guterres se u pismu Vijeću sigurnosti pozvao na članak 99 Povelje UN-a, prvi put otkako je preuzeo dužnost 2017., koji omogućuje glavnom tajniku da skrene pozornost Vijeća sigurnosti na “bilo koje pitanje koje, po njegovu mišljenju, može ugroziti održavanje međunarodnog mira i sigurnosti”.
”Pozivam članice Vijeća sigurnosti da naprave pritisak kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa. Ponavljam svoj apel da se proglasi humanitarni prekid vatre. To je hitno”, stoji u pismu u kojem Guterres ističe da “civilno stanovništvo mora biti pošteđeno veće štete”. Izraelski ministar vanjskih poslova Eli Cohen oštro je kritizirao taj Guterresov potez kazavši da je “Guterresov mandat opasnost za svjetski mir”.
– Njegov zahtjev za aktiviranjem članka 99 i poziv na prekid vatre u Gazi predstavlja potporu terorističkoj organizaciji Hamas i odobravanje ubojstava starijih osoba, otmice beba i silovanja žena – poručio je Cohen ističući da svatko tko podržava mir u svijetu mora podržavati oslobađanje Gaze od Hamasa i tražeći da Guterres podnese ostavku. Čelnici zemalja G7 i visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku, Josep Borrell, također su pozvali na uspostavu primirja u Pojasu Gaze te hitnu akciju za suočavanje s humanitarnom krizom. Pariz je također zatražio trenutačno i trajno primirje u Pojasu Gaze, dok je belgijski premijer osudio nasilje doseljenika na Zapadnoj obali. Čelnici G7 u priopćenju izražavaju svoju podršku novom primirju u Pojasu Gaze i uspostavi palestinske države.
Istaknuli su odlučnost u bliskoj suradnji s partnerima kako bi pridonijeli stvaranju uvjeta za trajna rješenja u Gazi. Duboko su zabrinuti zbog razornog utjecaja rata na civile u Gazi te su pozvali na otvaranje novih graničnih prijelaza kako bi se zadovoljile potrebe, uz poseban naglasak na prijelazu Rafah na granici s Egiptom. Čelnici su istaknuli potrebu poduzimanja učinkovitijih mjera kako bi se spriječilo raseljavanje većeg broja ljudi, zaštitila civilna infrastruktura te poštovalo međunarodno humanitarno pravo. G7 je također osudio porast nasilja doseljenika nad Palestincima na Zapadnoj obali.
Francuska ministrica vanjskih poslova, Catherine Colonna, zajedno s predstavnicima 50 zemalja i međunarodnih organizacija, pozvala je na poštivanje međunarodnog prava u Gazi te uspostavu novog, trenutačnog i trajnog humanitarnog primirja. Predsjedavajući sastankom Međunarodne humanitarne konferencije za civile u Pojasu Gaze, francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je povećanje pomoći Pojasu Gaze s 20 na 100 milijuna eura u 2023. godini. Unatoč tome što se SAD protivi trajnom prekidu vatre, američki dužnosnici izvijestili su da je državni tajnik Anthony Blinken prošli tjedan obavijestio dužnosnike u izraelskoj ratnoj vladi da Bidenova administracija vjeruje da bi sukob trebao završiti u roku od nekoliko tjedana, a ne mjeseci kako je to Izrael najavio.
Istodobno, američka administracija je priopćila da ne podržava okupaciju Pojasa Gaze, uspostavu tampon-zone unutar njezinih granica ili prisilno raseljavanje stanovnika izvan Pojasa. John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost SAD-a, izjavio je da predsjednik Joe Biden odbacuje vojnu okupaciju ili smanjenje teritorija Gaze. Dodao je da oblik vlasti u Gazi u budućnosti mora predstavljati Palestince i njihove težnje. U istom kontekstu, američki State Department izjavio je da se Washington protivi bilo kakvom smanjenju područja Pojasa Gaze nakon rata te da će se usprotiviti svakom prijedlogu za uspostavu tampon-zone ako je unutar granica Pojasa.
Uništeno 30 ulaza u tunele
U Khan Yunusu, najvećem gradu na jugu Pojasa Gaze, svjedoci tvrde da su izraelsko pješaštvo, oklopna vozila i buldožeri stigli do centra grada. Izraelska vojska u srijedu navečer priopćila je da je “probila obrambene linije” Hamasa, “eliminirala brojne teroriste” i uništila oko “30 ulaza u tunele”. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da su izraelske snage “opkolile kuću Yahye Sinwara”, vođe Hamasa u Pojasu Gaze, u Khan Yunusu i da je “samo je pitanje vremena kada ćemo ga naći”.
”Sinwar se skriva pod zemljom”, rekao je Daniel Hagari, glasnogovornik izraelske vojske, misleći na Hamasove tunele ispod Gaze. Yahya Sinwar, koji ima 61 godinu, a 23 ih je proveo u izraelskim zatvorima, smatra se tvorcem neviđenog napada 7. listopada, kad su stotine Hamasovih komandosa infiltriranih u Izrael iz Gaze ubili 1200 ljudi, uglavnom civila. Prema izraelskoj vladi, 138 talaca još je u Gazi, nakon što je krajem studenog u sklopu sedmodnevnog primirja oslobođeno njih 105, u zamjenu za 240 palestinskih zatvorenika.
VIDEO Palestinka Marah prva je zatvorenica oslobođena u primirju između Izraela i Hamasa
