Domaći pčelari mogu bez problema proizvesti dovoljno meda za hrvatske potrebe, ali ne mogu podnijeti pritisak trgovačkih centara koji traže isključivo jeftinoću, komentira pčelar Damir Rogulja iz Udruge Pčelinjak nove porazne brojke o uvozu meda u Hrvatsku. Dok prije pet-šest godina med gotovo nismo uvozili, lani smo uvezli 544 tone meda za 1,6 milijuna dolara, gotovo dvostruko u odnosu na godinu prije ili pak peterostruko u odnosu na godinu prije ulaska Hrvatske u EU.
U ovoj pak, samo u prvih šest mjeseci uvezli smo 425 tona meda, od čega 367 tona iz Kine, a zna li se da jedna uvezena tona u prosjeku stoji 2,8 tisuća dolara, a tona izvezenog domaćeg meda oko 6000 dolara, opravdano se sumnja u kvalitetu onoga što uvozimo. Tim više što na policama trgovaca nerijetko završava u mješavini s domaćim ili europskim medom.
– Izvozimo med, a uvozimo smeće od kukuruznog i šećernog sirupa koje se prodaje kao med, a nema nikakve vrijednosti – tvrdi Rogulja ističući kako u Hrvatskoj danas imamo dobre laboratorije koji i domaći i strani med bez problema mogu analizirati na patvorenost, ostatke raznih pesticida, teških metala, antibiotika i slično. No mjerodavne ustanove kojima je to u opisu posla brane se kako nemaju dovoljno novca za učestale kontrole, čak ni za med na policama na koji ih upozoravaju pčelari, objašnjava on.
Da je problem puno širi, proteklog su tjedna u Bruxellessu prosvjedom upozorili i mađarski pčelari. Ogorčeni su što je uvoz meda iz trećih zemalja u EU dosegao 10 tisuća tona jer nema jasne i obvezne kontrole. Kao i u Hrvatskoj, trgovcima se dopuštaju manjkave deklaracije iz kojih se može iščitati tek kako je u teglici mješavina meda iz Europe i neeuropskih zemalja, čemu se oštro ovih dana protive i Slovenci zahtijevajući točne omjere koliko je čijeg meda u proizvodu na polici trgovca.
– Potrošači moraju znati što kupuju umjesto da zbog nereda na tržištu kupuju mačka u vreći – upozorava i Rogulja te dodaje kako pravi med ne može biti jeftin. Lani je zbog prevelike vlage proizvodnja meda u Hrvatskoj podbacila 60 do 70%. Ova je pak počela jako dobro, no nakon što su velike vrućine spalile pčelinju pašu, računa se da će proizvodnja meda biti prosječna, otprilike 7000 tona iz oko pola milijuna hrvatskih košnica.
>>Ne izbacujte crveno meso, nego pazite na ravnotežu u svom tanjuru
>>Med je bolji od antibiotika, doznajte koju vrstu odabrati kod određenih problema
iz Hrvatske se izvoze Zivi ljudi pa kak nece med..ahahhahah