Tehnički ministar pravosuđa Ante Šprlje pozvao je u petak nadležne institucije da istraže "suspektno" poslovanje Hypo grupacije u Hrvatskoj koje se procjenjuje na "stotine milijuna kuna" i u kojemu su, prema Šprljinim riječima, sudjelovale visoko pozicionirane osobe u hrvatskom društvenom, političkom i ekonomskom životu.
"Riječ je o dugogodišnjem suspektnom načinu postupanja koje se provodilo na većem području Hrvatske", kazao je Šprlje, dodajući da je epicentar navodnih nezakonitosti bio na istarskom i zagrebačkom području, ali i, primjerice, na otoku Pagu. Cijelu aferu ocijenio je jednom od većih u europskim razmjerima.
O konkretnim imenima nije želio govoriti, kao ni o detaljima do sada provedenih "izvida" koje je obavilo Državno odvjetništvo.
Ministar je kazao da je prije mjesec dana započeo kontakte s članom austrijskog istražnog povjerenstva Rainerom Hableom koji je član istražnog povjerenstva u austrijskom parlamentu i osoba koja se specijalizirala za "Hypo skandal" u Austriji. Jedan od svojih većih krakova Hypo je proširio i na Balkan.
"Prema informacijama koje smo dobili iz Austrije i onome u što smo se mogli sami uvjeriti u vezi s napisima u hrvatskim medijima i postupanjima hrvatskih institucija, očito je da je Hypo grupacija na području Hrvatske tijekom gotovo dva desetljeća proširila veliki skup kriminalnih djelatnosti koji je uključivao određeni broj hrvatskih državljana i interesnih grupacija.
Zbog toga, kao ministar, želim javno pozvati pa čak i prozvati pojedina državna tijela zbog pasivnosti u postupanju. Želim ih pozvati da se aktiviraju te daju izvješća o tome što su radili u postupcima te financijskim transakcijama i poslovanjima koja se tiču Hypo grupacije na području Hrvatske, posebice na istarskom području i području grada Zagreba, kamo su usmjerena mnoga nezakonita postupanja na koje sumnjamo u vezi s financijskim i nekretninskim poslovanjem", kazao je Šprlje na konferenciji za novinare.
Dodao je kako očekuje da se sva državna tijela koja se bave nadzorom banaka i financijskih institucija očituju o tome "koliko su puta vršila i na koji način financijski nadzor nad institucijama iz Hypo grupacije. Koliko puta su i na koji način vršila nadzor nad poslovanjem pravnih i fizičkih osoba koje se spominju kao korisnici financijskih usluga i transakcija u enormnim novčanim iznosima Hypo grupacije. Je li se ispitivalo porijeklo imovine tih osoba kao i zakonitost financijskih transakcija".
Hrvatsku narodnu banku, Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga te Ured za sprječavanje pranja novca pozvao je da se izjasne o tome koliko su postupali u predmetima društava iz Hypo grupacije, a Poreznu upravu i Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara da se "posvete ispitivanju porijekla imovine osoba koje se spominju u dokumentima u sklopu Hypo subjekata".
"Također dajemo potporu Državnom odvjetništvu da što prije i što efikasnije istraži sve nezakonite radnje koje se tiču Hypo grupacije i pravnih subjekata i građana vezanih za nju", naglasio je Šprlje.
Dodao je i da će bilo koja opcija koja dođe na vlast nakon predstojećih izbora morati uložiti znatne napore u jačanje pravosudnih tijela kao i "onih institucija koje se bave otkrivanjem poreznih i financijskih prevara, nezakonitih transakcija i pranja novca jer je to jedini način da stanemo na kraj složenom obliku korupcije".
"Puke priče o promjenama i reformama u pravosuđu nemoguće su ako se ne podigne ulaganje u ovaj sustav i sustav nadzora financijskih transakcija, kao i poslovanja i imovine ljudi koji se bave takvim vrstama poslovanja", kazao je Šprlje.
Posljednji krak Hypo afere u Hrvatskoj počeo se rasvjetljavati nakon medijskih napisa da je ta banka prije desetak godina navodno isplatila provizije od po 210 tisuća eura trojici Hrvata – ustavnom sucu Davorinu Mlakaru, članu Državnog izbornog povjerenstva Josipu Vresku te Danijelu Ropušu za usluge u prenamjeni poljoprivrednoga zemljišta u građevinsko u Šimunima na Pagu te zbog utjecaja na čelnike HNB-a pri davanju suglasnosti za prodaju Hypo banke bavarskoj BLB banci.
HTV je naveo i da je član DIP-a Josip Vresk, tijekom postupka protiv bivšeg čelnika Hypo Alpe Adria banke Josefa Kirchera zbog otuđivanja 1,7 milijuna eura, priznao da je primio novac od Hypo banke za određene projekte u Hrvatskoj i utjecaj na HNB i to kad je već bio član DIP-a.
Uvaženi ministre, bez dužnog poštovanja, koliko ste vi u ovom slučaju vjerodostojni kada ste vi osobno, imenom i prezimenom, bili od strane vaše službene PR agencije angažirani za lobiranje od strane neke austrijske firme, i to za novac? Čak ste bili planirani i za političko montiranje kaznenog progona druge austrijske firme. A sada sudjelujete u praktično istoj stvari, i to opet s Austrijancima.