– Problem je politički, a ne ekonomski ili trgovački. Bude li potrebno, štitit ćemo svoj interes i kroz institucije EU – rekao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, ocjenjujući najnoviji prehrambeni rat između Hrvatske i BiH.
Nakon što je postalo evidentno da iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku, dok se ne primijene standardi EU, neće ući nijedan kilogram mesa i mesnih prerađevina, nijedna litra mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i ostalog, BiH je odgovorila zabranom hrvatskim tvrtkama koje se bave proizvodnjom i preradom mesa te hrane za životinje, a nisu usklađene s EU standardima, da izvoze u BiH.
Jalni na izvoz RH?
Susjedi, naime, imaju tek nekoliko objekata koji ispunjavaju uvjete za izvoz u Uniju, a odnose se na ribu i sirovu kožu. Dosadašnji uvoz iz nesukladnih objekata EU, unatoč načelnoj zabrani uvoza, uglavnom je počivao na diskrecijskom pravu hrvatskih ministara poljoprivrede koji su se njime obilno koristili pa je, primjerice, do 1. srpnja u nas bio dopušten uvoz proizvoda animalnog podrijetla iz BiH i Srbije iz 103 objekta, od kojih je samo pet imalo pravo izvoza u EU.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović za bh medije je kazao kako je izvoz iz RH u BiH zasad stopiran za 53 hrvatske tvrtke, koje se uglavnom bave proizvodnjom i preradom mesa te hrane za životinje. Popis nije konačan, no zabrana njegova ministarstva, ustvrdio je, vrijedit će za apsolutno sve tvrtke iz Hrvatske koje ne ispunjavaju europske standarde, na isti način kako se to traži od bh strane. Razlog je jasan. BiH je 2012. uvezla tri i pol puta više mesa i mesnih prerađevina nego što je izvezla, od čega su najveći dio izvoza u tu zemlju, oko 110 milijuna eura, ostvarile upravo hrvatske tvrtke. Početkom srpnja pala je i granična brklja na izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH u Hrvatsku, kojih se odande izvozilo više od 50 milijuna kilograma godišnje i veliki je udarac bh gospodarstvu. No umjesto da rješavaju taj problem, političari ga očito zaoštravaju.
Neugodno iznenađeni
Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, šumarstvo i prehrambenu industriju HGK, kaže kako je Hrvatska prije pristupanja s najvišim EU standardima uskladila čak 825 od 915 objekata za proizvode životinjskog porijekla i hranu za životinje. Za 90 ih je s ispregovarano da će se s Unijom uskladiti najkasnije do početka 2015. te će do tada proizvode prodavati samo na RH tržištu i trećim zemljama. No od svih tih objekata, samo ih je 18 izvozilo u BiH pa je, kako je jučer potvrdio i sam ministar Jakovina, samo njih toliko i sporno. Nije htio licitirati njihovim imenima, no tvrdi kako su u pitanju mali objekti koji u vanjskotrgovinskoj razmjeni s BiH, u koju smo lani ostvarili izvoz od 424 milijuna dolara, čine neznatan udio, što sigurno nije u duhu partnerskih odnosa s BiH, kojoj smo dosad aktivno pomagali i oko prilagodbe na EU putu. BiH, kako doznajemo, prema svom Zakonu o veterinarstvu Hrvatskoj može bez problema dopustiti izvoz iz nesukladnih objekata EU (kako je to i s objektima iz Srbije ili Crne Gore), ako se standardi i kontrole provode prema njihovim propisima, dok u EU vrijede jednaki standardi za sve članice, pa tako i za RH. S bh strane pozivaju se, međutim, na pravilnik o uvozu.
– Neugodno smo iznenađeni – kazao je Jakovina te poručio kako se nada da će Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH još jednom preispitati svoju odluku.
U Dnevniku Nove TV ministar Jakovina je kazao da će Hrvatska svoje interese u ovom slučaju zaštititi preko Europske komisije. - Ova odluka je plod nekoordinacije među institucijama u BiH, a za nju nije znao niti ured premijera - kazao je Jakovina te dodao kako smatra da je "ovo više nespretnost ili brzopleta odluka ministarstva u BiH".
>>Nakon ulaska u EU 53 hrvatske tvrtke dobile zabranu izvoza u BiH
