Javna nabava je područje koje u Republici Hrvatskoj nema dužu tradiciju. Hrvatsko zakonodavstvo u području javne nabave posljednjih je godina sustavno usklađivano sa relevantnom pravnom stečevinom Europske unije. Prilagodba nacionalnog zakonodavnog okvira, s Ugovorom o osnivanju EZ-u, zakonodavstvom Europske unije o javnoj nabavi i drugim mjerodavnim odredbama pravne stečevine, jedno je od mjerila koja su postavljena za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 5.- Javne nabave. Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine predstavlja zakonski okvir sukladan pravnoj stečevini Europske unije koji omogućava poštivanje temeljnih načela kao što su načelo slobode kretanja robe, slobode pružanja usluga, načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo transparentnosti i sl.
Jedna od poveznica zemalja Europske unije je razvijeno gospodarstvo, a pretpostavka takvog gospodarstva je slobodno tržišno natjecanje. Dosljednim provođenjem spomenutih načela ali i ostalih instituta javne nabave definiranih u novom Zakonu o javnoj nabavi, kao što su javno objavljivanje planova nabave, javna objava dokumentacije za nadmetanje odnosno jačanje elektroničke podrške sustavu javne nabave, objava registra sklopljenih ugovora i okvirnih sporazuma, stroga pravila vezana za sprječavanje sukoba interesa i jasno definiran žalbeni postupak sa mehanizmima za zaštitu od zlouporabe, očekuje se znatno smanjenje korupcije u području javne nabave te učinkovito, namjensko i transparentno korištenje proračunskih sredstava, što je i primarni cilj provođenja postupaka javne nabave.
Ukratko, postupci javne nabave građanima bi morali osigurati „veću vrijednost za novac“. Naime, jačanje konkurencije i eliminiranje privilegiranja nacionalnih gospodarskih subjekata na tržištu javne nabave, imat će za posljedicu bolju alokaciju resursa, uštede u javnom sektoru pa samim time veći gospodarski rast, poticaj razvoju i istraživanju, porast investicija i veći standard građana.
Tržište javne nabave Europske unije vrijedno je 1.800 milijardi eura te čini oko 17% europskog BDP-a. Ovi podaci čine Europsku uniju najvećim tržištem javne nabave na svijetu. Domaći gospodarski subjekti još od stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno od veljače 2005. godine, mogli su slobodno sudjelovati u postupcima javne nabave u zemljama Europske unije, međutim, ako je vjerovati prikupljenim podacima, nisu ostvarili značajnije rezultate. Razlog tome možda leži u slaboj pripremljenosti privatnog sektora za uvjete koji vladaju na tržištu Europske unije. Usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva na području javne nabave sa pravnom stečevinom Europske unije domaći gospodarski subjekti će u postupcima nabave u Republici Hrvatskoj biti dužni postupati po istim pravilima kao i u postupcima nabave u Europskoj uniji, odnosno bit će prisiljeni u „domaćim“ nabavama zadovoljavati iste standarde koji su predviđeni u postupcima u zemljama Europske unije, pa će samim time postati konkurentniji na tržištu Europske unije.
To bi svakako trebalo pozitivno utjecati na poticanje izvrsnosti na svim razinama u privatnom sektoru, ali i na porast zaposlenosti. Uz adekvatnu pripremu i edukaciju, nacionalni gospodarski subjekti prilagodbom pravilima igre koja vrijede na tržištu Europske unije postaju konkurentniji i proaktivniji. S druge strane, takav razvoj događaja pogoduje lakšem pristupu stranih ponuditelja postupcima nabave koji se provode u Republici Hrvatskoj, što znači da će pod pritiskom tržišta doći do racionalnijeg trošenja novaca građana kroz postupke javne nabave.
Uahahahaha ....................... članak je krivo onaslovljen, ............... treba glasiti . \"Javna nabava prema zakonima EU za razvijeno .... njemačko ...... gospodarstvo\" (ostali mogu na led) ..............