Malo je onih koji se barem jednom do sada nisu zapitali koliko koštaju zdravstveni, sigurnosni, infrastrukturni i drugi troškovi boravka turista u Hrvatskoj. Iako se sve stavke ne tretiraju jednako, činjenica je da zemlji ostaje nezanemariv sigurnosni i zdravstveni teret.
Bolničke i slične medicinske usluge naknadno se kompenziraju između država, što je naročito podrobno regulirano unutar Europske unije, te s obzirom na tzv. neodgodivu zdravstvenu zaštitu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), prošle je godine takvu pomoć u RH koristilo oko 120 tisuća turista iz drugih zemalja EU-a, prenosi DW.
Ukupni trošak koji su prouzročili dosegnuo je približno 14,5 milijuna eura. Sav iznos vjerojatno još nije naplaćen, budući da je za tu obavezu propisan rok od 18 mjeseci. Za usporedbu, 2017. je oko 14.700 hrvatskih državljana koristilo isto pravo u drugim članicama EU-a, najviše u Njemačkoj i Austriji, u vrijednosti od 8,7 milijuna eura.
- Napominjemo da se s europskom karticom zdravstvenog osiguranja zaštita za vrijeme privremenog boravka na području drugih država članica EU-a koristi neovisno o razlogu boravka, pa uz turizam to može biti i službeni put, privremeni rad, školovanje i slično“, kažu iz HZZO-a.
Damir Krešić, ravnatelj Instituta za turizam u Zagrebu smatra da trošak pružanja zdravstvenih usluga i usluga spašavanja ne bi trebao biti jedini kriterij za procjenu je li pružanje tih usluga opravdano.
- Pogotovo to važi zemlji poput Hrvatske u kojoj je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih aktivnosti, ističe Treba istaknuti da intervencije Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) ne podliježu obvezi naplate.
HGSS spašavao penjača na Biokovu:
A gdje se u cijelu priču uklapaju Slovenci?